Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, gostovao je danas na Radio televizije Srbije gdje je poručio kako visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt “može ući u Republiku Srpsku samo 11. jula”.
Istaknuti hrvatski historičar Hrvoje Klasić rekao je gostujući u emisiji Izvan okvira na N1 televiziji da je sve pesimističniji kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine, dodajući da sumnja da će zemlja ikada više izgledati kao što je izgledala dok je bio mlad, prije rata.
"Dok pravosuđe šuti, istina o zločinima nad Hrvatima u Travniku vrišti iz zaborava. Tko štiti zločince – a tko zaboravlja žrtve?”
Bosna i Hercegovine 2025. godinu započela je promjenom trenda – od velikog izvoznika naša zemlja postaje uvoznik. Možda će se uskoro razmatrati i novo povećanje cijena.
Studentski pokret u Srbiji nastao je na valu protuvladinih protesta potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkoj stanici 1. novembra prošle godine.
Perica Stanić, bivši direktor SIPA-e, govorio je po drugi put ekskluzivno za FACE TV. Stanić se osvrnuo na trenutnu situaciju u državi, te je komentirao i najave Darka Ćuluma da će se ipak vratiti na čelo ove državne agencije.
Perica Stanić, bivši direktor SIPA-e, govorio je po drugi put ekskluzivno za FACE TV. Stanić se osvrnuo na trenutnu situaciju u državi, te je komentirao i najave Darka Ćuluma da će se ipak vratiti na čelo ove državne agencije.
Reakcijom na najavljeni sastanak predstavnika stranaka Trojke i HDZ-a BiH u Konjicu, bivši direktor Agencije za državnu službu BiH i pravnik Enver Išerić kritikovao je izbor lokacije i poručio da se državni razgovori moraju voditi isključivo u institucijama, a ne u, kako je naveo, "kafanama, hotelima ili buregdžinicama".
"Ja nemam informaciju da u Konjicu postoji neka zgrada institucija Bosne i Hercegovine. A ako je tačno da nema, pa gdje će sastanak biti održan? Da li opet u nekoj kafani, hotelu ili buregdžinici?", upitao je Išerić na društvenim mrežama, jasno aludirajući na višestruko viđenu praksu da se ključni politički dogovori vode mimo formalnih institucija.
Sastanak koji je zakazan u Konjicu, kako je ranije potvrđeno iz više izvora, trebalo bi da okuplja lidere stranaka SDP, NiP i Naše stranke, zajedno s HDZ-om BiH, a teme bi, između ostalog, trebale uključivati reforme, izmjene Izbornog zakona i funkcionisanje vlasti.
Išerić, međutim, upozorava da se takvim pristupom šalje pogrešna poruka:
„Kada će ljudi koji predstavljaju institucije naše države shvatiti da se razgovori o državnim pitanjima moraju voditi u institucijama i u zgradama koje su sjedište tih institucija?“
Upozorava i da se neformalnim okruženjem za ozbiljne političke teme ne samo urušava autoritet institucija, već se i dodatno otvara prostor za manipulacije:
„Tako vas lako navode na tanak led, oni koji ruše državu.“
Podsjetimo, Išerić je i ranije javno govorio o neprimjerenosti vođenja ključnih političkih pregovora van državnih institucija, pozivajući posebno stranke koje sebe nazivaju probosanskim da ne učestvuju u, kako kaže, „kafanskoj demokratiji“.
S druge strane, iz pojedinih političkih krugova ranije su se pravdale ovakve lokacije praktičnim razlozima i potrebom za „opuštenijim“ ambijentom tokom pregovora. No, sve je više kritika da takav pristup relativizira ozbiljnost državnih procesa i otvara vrata za dogovore netransparentne javnosti.
Izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Silvana Marić Tokić je u emisiji Kompas RTV Herceg-Bosne rekla kako bi Republika Hrvatska trebala pokrenuti reviziju državljanstava koje je dodijelila čak i onima koji uništavaju sudbinu Hrvata.
Trideset godina nakon genocida u Srebrenici i 33 godine nakon Dana bijelih traka u Prijedoru, kultura sjećanja ostaje ne samo pitanje prošlosti, već duboka borba u sadašnjosti.
