Vaše priče

Zašto Bosna i Hercegovina postaje raj za superbogate, poručuje Edin Osmančević, Banjalučanin iz Švedske koji je cijeli radni vijek proveo u bankarskom sektoru, a danas je cijenjeni stručni konsultant.

U jeku rasprava o povećanju neto minimalne plate na 1.000 KM, koje je stupilo na snagu od 1. januara, mnogi poslodavci i stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog negativnih efekata ove odluke, posebno jer nisu predviđene olakšice za privredu.

Radnici u Federaciji Bosne i Hercegovinu u narednoj 2025. godini imaće zagarantovanu najnižu platu u iznosu od 1.000 maraka, umjesto dosadašnjih 619, odlučeno je na sjednici Federalne vlade krajem 2024. godine. Nakon ove odluke ne smiruju se reakcije i negodovanja kako poslodavaca, tako i opozicionih političara, ali i ekonomskih stručnjaka.

Potpredsjednik Vlade F BiH Vojin Mijatović oglasio se nakon usvajanje odluke o minimalnoj plati od 1.000 KM. Pod sloganom obećano-ispunjeno tvrdi da je to najpravičnije rješenje za radnike i poslodavce. Inače Mijatović je davno obećao da će najniža plaća biti 1.200 KM.  O reformi fiskalnih zakona koji su trebali pratiti ovu odluku Mijatović za sada ne govori. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Prilikom imenovanja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pompezno su nam uvijek najavljivali da se čekaju mišljenja, odnosno sigurnosne provjere za kandidate. A ustvari nema nikakvih sigurnosnih provjera. Čak je državnim organima (SIPA) zakonom zabranjeno da provjerava bilo šta drugo osim izjava kandidata, naveo je Enver Išerić, pravni stručnjak i političar na svom Facebook profilu.

Vučić ili je “ prolupao” ili misli da nam može prodavati “maglu", piše Edin Osmančević, Banjalučanin iz Švedske.

Slobodna Bosna donosi dijelove rukopisa Dževada Turana pod nazivom „Svijesno umrijeti, a nesvijesno se probuditi“, knjige koja progovara o ratnim strahotama na prostorima Bosne i Hercegovine.

Ugledni bosanskohercegovački profesor Esad Bajtal, istakaoje  važna pitanja odnosa crkve i politike zbog kojih prema njegovom mišljenju nema demokratije u BiH. 

Nenad Stevandić, čovjek odgovoran za zločine počinjene u Kotor Varošu i Banjaluci, kao njen predsjednik obesmislio je postojanje Narodne skupštine bh. entiteta RS jer je pretvorena u arenu zaštite političkog kriminala i kriminalaca koji su opustošili ovaj entitet, piše Banjalučanin iz Švedske Edin Osmačević.

Živimo u interesno podijeljenom društvu. Podijeljenom po etničkim, entitetskim, kantonalnim i sada možda najžećim, stranačko-blokovskim interesnim grupacijama. To je puno više podjela u odnosu na druge države. Svjesni toga u stranačkim centralama, prije nego se i desi neki otpor režimu, etiketiraju ga kao podrška onim drugima.