SCHMIDT PALI ALARM: Na redu je predsjednik Skupštine HNK

-Zamisao da se bilo ko u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, bilo da pripadaju nekom od konstitutivnih naroda ili kategoriji Ostalih, može okarakterizirati kao “vlasnik” ili “podstanar” je veoma uvredljiva i ukazuje na duboko nepoznavanje prirode ove zemlje, njene historije, njene vjerske i nacionalne raznolikosti, ali i višegeneracijskog suživota koji je uspio nadjačati sve strahote i ratove, poručuju iz Ureda visokog predstavnika u BiH.

NE IZ RS-a: Košarac zna za šta Srbi neće nikad glasati

Zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH  Staša Košarac izjavio je da je NATO agresija na Republiku Srpsku zlo koje je trajno urezano u pamćenje srpskog naroda, zbog čega Srpska nikada neće dati saglasnost za članstvo BiH u NATO.

NOVA DODIKOVA GLUPOST: Gdje se stranci ne petljaju Srbi i Bošnjaci nemaju problema

Dodik je istakao važnost da Srbi u Bosanskom Petrovcu kroz lokalne institucije budu dio vlasti i da RS kroz pomoć srpskim povratnicima bude više prisutna.

BURA NA JUGU BiH: Na redu smjena predsjedavajućeg Skupštine

HDZ 1990 uputio inicijativu za smjenu predsjedavajućeg Skupštine HNŽ/K.

DUG JE ZAO DRUG: Novo milionsko zaduženje vlade, više od planiranog

Vlada Republike Srpske zadužila se danas na Banjalučkoj berzi trezorskim zapisima za još 13,6 miliona maraka.

BANJALUKA SE BUDI: Jovanović ima jasan plan, SDP se vraća

- Osjećam odličnu energiju večeras, poručio je na početku obraćanja Srđan Jovanović, SDP-ov kandidat ga gradsku Skupštinu Banjaluke i šef izbornog štaba SDP-a Banjaluka.

ALARM UPALJEN: Nikad teža situacija u RS-u

Potpredsjednik i šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak razgovarao je sa predstavnicima Foruma žena i Savjeta mladih PDP, te je tom prilikom istakao da je važno da PDP ostane čvrsto na kursu što brže promjene vlasti na republičkom nivou, jer Republika Srpska nikada, od rata do danas, nije bila u težoj finansijskoj situaciji.

BIH NA EVROPSKOJ STRANPUTICI: Blokade učvrstile sporazum iz Karađorđeva

Evropski put BiH je u potpunom zastoju nakon što joj je u martu dodijeljen uvjetni status pregovarača. O razlozima i odgovornima za zastoj i blokade za Fenu je govorilo nekoliko aktera iz nevladinog sektora i političkog života.

BAUK GRAĐANSKE BIH: Zbog HDZ-a Trojka žmiri na konačnu etničku podjelu BiH

Hrvatski premijer Plenković smatra da Evropski sud za ljudska prava donosi "fabricirane presude", dakle, za njega nešto beznačajno. Trojka u vlasti, naravno, neće ozbiljno reagirati na Plenkovićeve provokacije da ne bi "poremetila" odnose s HDZ-om. Opozicija će reda radi ispaliti nekoliko glasnih ćoraka. I tu se završava sve!

ALARM UPALJEN: Susjedi se naoružavaju i uvode obavezni vojni rok, BiH nijemi posmatrač

Dok evropske, u posljednje vrijeme i susjedne zemlje, za modernizaciju naoružanja ulažu milijarde eura, i gotovo, takmičeći se, nabavljaju suvremene borbene avione, Bosna i Hercegovina oružje dobija, uglavnom kroz donacije i to oružje koje joj je potrebno za obuku i sudjelovanje u mirovnim vojnim misijima. Stručnjaci su mišljenja da naoružavanje susjeda ne predstavlja prijetnju miru u BiH, ali da je potrebno da imamo značajnija sredstva, u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga.

U Hrvatsku je već stiglo šest Rafala, savremenih borbenih aviona francuske proizvodnje. Do iduće godine dobit će još šest, a američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a Hrvatskoj vrijednosti 390 miliona dolara. Srbija je potpisala sporazum vrijedan 2,7 milijardi eura za kupovinu 12 borbenih aviona od francuske kompanije. Region gotovo u trci za vojnim osuvremenjivanjem, a određena vojna ojačanja najavljuje i ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

"Negdje u januaru dolaze četiri transportera za bataljonsku grupu lake pješadije. To je ta elitna jedinica Oružanih snaga. Najnoviji su transporteri, uvozimo ih iz Turske. Zatim, potpisali smo pet helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država. U narednom periodu dogovorili smo bespilotne letjelice", kazao je Helez.

Geopolitička situacija u svijetu nametnula je nove prioritete pa su vojne teme sve češće među članicama Evropske unije.

ŽELJANA ZOVKO, zastupnica u Evropskom parlamentu:

"Zabrinutost za sigurnost granica, tako da čitava Evropa ide ka tome da se što više novca izdvoji za naoružanje jer je svijet veoma uzburkano mjesto".

Jasno je da ne možemo učestvovati u trci za naoružanjem, ali je potrebno imati osigurana sredstva u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga. BiH je, međutim, na dnu regionalne skale po vojnim izdacima.

ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ, zastupnik u PSBiH:

"Budžet za odbranu BiH ove godine je umanjen 1,7 miliona KM. Možete da zamislite onda sa tim sredstvima šta se može uraditi. Po istraživanju, najniža krivulja je BiH".

Godinama se zanemaruje razvojna komponenta, podsjećaju stručnjaci uz naglasak da Oružane snage BiH oružje dobijaju uglavnom kroz donacije, i to za obuku i učestvovanje u mirovnim misijama.

ĐURO KOZAR, vojni analitičar:

"BiH je potrebno da u godišnjem budžetu bude jedan dio sredstava za modernizaciju naoružanja. Mi već godinama nemamo sredstva za osavremenjivanje Oružanih snaga zato što poslanici i članovi Vijeća ministara iz Republike Srpske odbijaju svaku mogućnost da se poveća budžet za ovu svrhu".

RADOVAN KOVAČEVIĆ, delegat u Domu naroda PSBiH:

"Naš stav je da bi za BiH kao zemlju postoknfliktnog društva koje treba da bude okruženo prijateljima jedina dobra opcija demilitarizacija BiH".

Naoružavanje susjednih zemalja ne treba posmatrati kao prijetnju miru već u širem kontekstu opšteg naoružavanja. Hrvatska je članica NATO-a i vojne aktivnosti provodi u skladu sa politikom NATO saveza, dok s druge strane Srbija ima svoje motive.

ZDENKO ĆOSIĆ, član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH:

"Mislim da ne trebamo fabricirati nekakvu zabrinustost zbog toga što se naoružava Srbija ili Hrvatska kao članica NATO-a. Ne vidim tu opasnost za BiH jer, kažem, u BiH je NATO jamac mira".

Dok se sve više govori o modernizaciji naoružanja, sve su glasnije i najave mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u susjednim zemljama. U Srbiji bi tako, prema najavama predsjednika te zemlje, služenje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana moglo biti uvedeno već za oko godinu dana.