Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je zaključke dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), naglasivši da je Bosna i Hercegovina ostvarila određeni napredak, ali da ključne reforme još uvijek čekaju političku volju domaćih institucija.

Dejtonska dokumentacija kao podsjetnik, ne završeno poglavlje

Schmidt je na početku obraćanja istakao da je Ured visokog predstavnika pripremio posebno izdanje u kojem se nalaze Dejtonski sporazum i prateći dokumenti značajni za funkcionisanje države. Knjiga je podijeljena svim članicama PIC-a. „Namjera nije bila poručiti da je sve završeno, nego da pokažemo kako nas čeka još mnogo posla“, rekao je Schmidt, dodajući da je fokus sastanka bio na tome šta su naredni koraci i kojim temama treba posvetiti najveću pažnju. Tokom zasjedanja razgovarano je s predstavnicima državnog Parlamenta, Centralne izborne komisije, nevladine organizacije Pod lupom, kao i s međunarodnim akterima – OSCE-om, EUFOR-om, NATO-om i Vijećem Evrope.

Napredak postoji, ali ključna pitanja i dalje otvorena

Schmidt je potvrdio da je među članicama PIC-a usaglašen stav da Bosna i Hercegovina pokazuje određeni nivo napretka, ali da je tempo reformi i dalje nedovoljan. „Naglasili smo nekoliko prioriteta: usvajanje državnog budžeta za narednu godinu, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje novih tehnologija u izborni proces radi veće transparentnosti i jačanja integriteta“, istakao je visoki predstavnik.

Schmidt je izrazio razočaranje što Vijeće ministara nije usvojilo odluku o glavnom pregovaraču s Evropskom unijom niti usaglasilo dva zakona koja se smatraju važnim reformskim koracima. „Nadam se da će taj posao moći biti dovršen naredne sedmice“, poručio je, napominjući da je unutar PIC-a bilo očekivanja da će se do sjednice postići veći napredak.

Razgovori o Dejtonu i institucionalnoj snazi države

Jedna od tema zasjedanja bila je i uloga dejtonskog ustavnog okvira u sadašnjem političkom trenutku i budućim reformskim procesima.

„Razgovarali smo detaljno o Dejtonu – o tome gdje smo danas i šta se može očekivati u budućnosti. Uočili smo da su državne institucije u proteklom periodu pokazale određenu snagu i kapacitet za napredak“, rekao je Schmidt.

Najavio je da će se PIC ponovo sastati za šest mjeseci, ističući očekivanje da će tada biti vidljiviji konkretniji rezultati.

Stav SAD o bonskim ovlastima: opcije ostaju otvorene

Schmidt je govorio i o nedavnom sastanku sa američkim zvaničnikom Markom Flemingom. Upitan o stalnim pozivima da posegne za bonskim ovlastima, naveo je da se osnovna uloga visokog predstavnika, definirana Aneksom 10, ne mijenja, ali da budućnost BiH mora biti rezultat unutrašnjeg političkog procesa, a ne stalnih intervencija međunarodne zajednice.

„Budućnost BiH je na domaćoj političkoj sceni, a ne u tome da visoki predstavnik svakog dana interveniše. U diplomatskim krugovima postoji široka saglasnost da treba ostaviti sve opcije otvorenim. Dobio sam značajnu podršku kada je riječ o daljnjoj saradnji i evropskom putu BiH“, izjavio je Schmidt.

Dodao je da evropske institucije stoje pri svojim obavezama, ali i da su zahtjevi evropskog pravnog naslijeđa izuzetno obimni:

„Neki evropski političari, koji su bili na važnim funkcijama u EU, iznenadili su se koliki će se standardi postaviti pred BiH. Kada pogledate reforme poput Zakona o VSTV-u, koji je visoki predstavnik donio prije dva desetljeća, ili pitanja zakona o sudovima – jasno je da su izazovi ogromni. Međunarodni odnosi uključuju saradnju, određene zahtjeve, i ja ću ostati dio te saradnje.“

Schmidt oko finansiranja BHRT-a poručuje: Vrijeme je da institucije BiH preuzmu odgovornost

Visoki predstavnik Christian Schmidt komentirao je aktuelnu situaciju u vezi s finansiranjem BHRT-a, naglasivši da očekuje brzu reakciju državnih institucija i jasnije opredjeljenje u budžetu za 2026. godinu. Prema njegovim riječima, ured visokog predstavnika i međunarodni partneri pomno prate problem javnog emitera, ali ključna odgovornost ostaje na bh. vlastima.

Govoreći o tome hoće li biti potrebe za njegovom intervencijom, Schmidt je istakao da bi volio vidjeti da je pitanje BHRT-a adekvatno riješeno u budžetskim dokumentima. „Voljeli bismo da određeni segmenti budu uključeni u budžet i da se poštuje finansiranje BHRT-a kao državnog javnog servisa. To je sastavni dio javnog informisanja u BiH. Očekujemo da će se situacija promijeniti i da nećemo dugo čekati prijedlog budžeta za 2026. godinu. Međunarodna zajednica će, u okviru svojih nadležnosti, sagledati stanje – i mogu reći da sam vrlo optimističan da će parlament učiniti svoj dio“, poručio je.

Rješavanje državne imovine kao ključ za investicije

Schmidt se osvrnuo i na dugogodišnje političke blokade u vezi s državnom imovinom, ističući da to pitanje predstavlja jednu od najvećih prepreka ekonomskom napretku zemlje.

„Svako ko putuje kroz BiH može se u nekoliko minuta uvjeriti koliko ovo pitanje zakoči razvoj – dovoljno je razgovarati s bilo kojim gradonačelnikom ili načelnikom da vidite da se svi susreću s istim problemom“, rekao je.

Naglasio je da rješenje imovinsko-pravnog statusa ima direktnu vezu s otvaranjem zemlje za strane investicije: „Ako želimo otvoriti BiH prema investitorima, naravno da moramo razgovarati o državnoj imovini. Sljedeći put ćemo se ponovo sastati kako bismo osigurali da ova tema više ne bude kočnica, nego prilika za razvoj. Lokalni načelnici neće biti prepušteni sami sebi – mogu očekivati i podršku parlamentarnih struktura dok se ne dođe do konačnog rješenja.“