Jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini zaista ugroženi? Ko su legitimni, ko nelegitimni, a ko legalni? Ko o tome odlučuje? Kako riješiti dosad nerješivu zagonetku Izbornog zakona BiH? Koga štiti visoki predstavnik, a koga štite presude Evropskog suda za ljudska prava? Gosti emisije bili su: Ilija Cvitanović, Predrag Kožul i Haris Šabanović. 

Kožul: Hrvati su djelimično obespravljeni, ali žele stabilnu i funkcionalnu BiH

Govoreći o tome jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini ugroženi, odnosno obespravljeni, poslanik HDZ BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH Predrag Kožul izjavio je:

„Izraz ugroženi nije najbolji. Hrvati su zaista, u jednom dijelu svojih političkih prava u Bosni i Hercegovini, obespravljeni. Na tu temu neću govoriti svojim riječima, nego ću citirati – ili parafrazirati – jednog relevantnog Bošnjaka. Radi se o Harisu Silajdžiću. Haris Silajdžić je Željku Komšiću, tada u drugom mandatu kao članu Predsjedništva, otprilike rekao ovako: ‘Ovo što vi radite, Željko, je opasno i vrlo štetno za Bosnu i Hercegovinu. Vi ćete ogaditi Hrvatima Bosnu i Hercegovinu i oni će tražiti druge političke partnere i tražit će druga rješenja u Bosni i Hercegovini.’“

U odgovoru na pitanje smeta li HDZ-u BiH obespravljenost u Republici Srpskoj, zastupnik Kožul je izjavio:

„To je problem u cijeloj Bosni i Hercegovini, jednako kao što smeta i Bošnjacima. Oni nisu zadovoljni s pet Bošnjaka u Vladi Republike Srpske – na isti način mi nismo zadovoljni s pet Hrvata u Vladi Federacije. Možemo postaviti iste brojke. Mi ovdje, prije svega, razgovaramo o legitimnom predstavljanju, ondje gdje je točno definirana etnička pripadnost izaslanika u domovima. Ne možete staviti Republiku Srpsku po strani – tu temu nemamo u Ustavu. Mi se zalažemo za poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. I to je ta priča – i o članu Predsjedništva, i o Domu naroda. Intervencija koju smo imali u Domu naroda od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta nije riješila pitanje presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić. Ona je samo matematički smanjila mogućnost zloupotrebe u Domu naroda“, obrazložio je Kožul.

Kožul je naveo da je Šabanović njegov susjed iz Mostara i da ponekad zađe u dijelove zapadne Hercegovine gdje žive Hrvati – pa može vidjeti šta je interes Hrvata i šta je politika Hrvata.

„To je stabilnost Bosne i Hercegovine zbog gospodarskog, socijalnog i svakog drugog napretka. Hrvati u BiH, posebno u Hercegovini, a ovdje smo svi iz Hercegovine, žele stabilnu BiH jer u njoj mogu učiniti mnogo na gospodarskom planu. Tu prednjačimo, i zato je vrlo važno da se riješe ključna ustavna pitanja. Ne bih ih zvao političkim pitanjima, to su ustavna pitanja. To sam ranije obrazložio. Nakon toga se otvara prostor za politički pluralizam unutar hrvatskog naroda i hrvatskih stranaka , i to HDZ-u nije problem. Mi ne vidimo problem u političkoj konkurenciji, naprotiv“, zaključio je Kožul.

Cvitanović: Nije samo Izborni zakon problem Hrvata, umorili smo javnost ovom temom

Komentirajući trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini i učinak Željka Komšića na političke odnose, Cvitanović je istaknuo kako je Komšić svojim djelovanjem stvorio dugogodišnje probleme u odnosima hrvatskog i bošnjačkog naroda:

„Željko Komšić je učinio puno lošeg u Bosni i Hercegovini. Taj izraz ne mogu ni izgovoriti, ali da je učinio da Hrvati ne poštuju i ne vole našu zemlju onako kako bi to inače bilo – to je potpuno jasno. To sam ponovio stotine puta i mislim da je već dvadeset godina svima jasno, ali smo umorili javnost temom Komšića i Izbornog zakona.“

Cvitanović je naglasio važnost strukture Predsjedništva i ravnopravnosti konstitutivnih naroda:

„Svi smo svjesni da su u Predsjedništvu tri člana, tri kandidata, koji predstavljaju tri konstitutivna naroda u državi. Da nije tako, bilo bi ih dva ili devetnaest. Politika gospodina Komšića nanijela je Bosni i Hercegovini najveću štetu u odnosima hrvatskog i bošnjačkog naroda u Federaciji. Federacija je nastala godinu i nešto prije Daytona, u Washingtonu, i to nije bilo bez razloga – to je ključ stabilnosti i evropskog puta BiH.“

„Ponovno apeliram da vratimo povjerenje, da promijenimo Izborni zakon, kako bih se ja, kao opozicija gospodinu Kožulu i HDZ-u, mogao kandidirati, a da me ne označe izdajnikom iz straha da ne bude izabran neki ‘novi Komšić’. Umorili smo javnost ovom temom. Nije samo Izborni zakon problem Hrvata – ima ih na stotine: iseljavanje, egzistencija, nepotizam, korupcija. Ali ne možemo doći do tih tema jer nismo promijenili Izborni zakon”, dodao je.

Cvitanović je upozorio na posljedice trenutnog izbornog sistema:

„Medije zanima samo priča oko Izbornog zakona i dizanje tenzija, a time još više otežavamo situaciju. Pozivam sve da ne dižemo tenzije. Hrvatski narod nije ravnopravan u izboru člana Predsjedništva, niti u izboru Doma naroda Federacije, jer ne može izabrati 23 izaslanika koji bi predstavljali istinsku volju hrvatskog naroda, a samim time nije ni u potpunosti ravnopravan u Domu naroda BiH.“

Govoreći o zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine, Cvitanović je istaknuo netočnost objavljenih postotaka:

„Postoci koji se pojavljuju u javnosti nisu točni. Tu se selektivno vade postoci iz agencije u agenciju. Agencija za zaštitu spomenika Bosne i Hercegovine nema uposlenog niti jednog Hrvata. Možemo sad ići sa ovakvim podacima u nedogled."

Šabanović: Ne vjerujem da je HDZ-u u intresu da riješi Izborni zakon

Haris Šabanović, poslanik SDA u Predstavničkom domu PFBiH, osvrnuo se na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ističući narušene odnose između Bošnjaka i Hrvata. On smatra da su odnosi donekle narušeni, ali da je uzrok politički, a ne stvarni konflikti među narodima.

Politika, prema njegovom mišljenju, igra ključnu ulogu u stvaranju podjela među narodima.

„Ja najviše krivim politiku, zato što postoji teorija konflikata, gdje vi uporno ljudima percipirate neki konflikt, i onda počne da se stvara ideja i strah od nečega što javno ne postoji“, rekao je on.

Šabanović je istakao da takve percepcije, poput straha od bošnjačke hegemonije i unitarizma apsolutno ne postoji u Sarajevu, u Mostaru, Tuzli ili bilo gdje.

Pitanje izbora članova Predsjedništva BiH također je bilo tema njegove kritike. Šabanović smatra da bi, ukoliko bi ova stavka riješila odnose u BiH, bio sretan, ali ističe da postoji veliki strah među Bošnjacima.

„Postoji veliki strah kod Bošnjaka. Jučer sam vidio statistiku. Bošnjaci su državnim institucijama sniženi na 40% zaposlenosti. Jedini su u ozbiljnom deficit“, upozorio je Šabanović.

Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, Šabanović nije optimističan. Izrazio sumnju u iskrenost HDZ-a u rješavanju ovog pitanja.

„Ne vjerujem da je HDZ-u u interesu da ovo riješi“, rekao je, dodajući da mu je posebno zanimljivo pitanje elektronskog glasanja.

„Mene lično jako zanima elektronski način glasanja, skeneri, biografija. To će biti jedna potpuno nova krvna slika nakon izbora 2026. godine“, zaključio je Šabanović.