Federalni revizori upozorili su da je raspodjela više od 44 miliona maraka za sportsku infrastrukturu i institucije kulture tokom 2025. godine vršena prema kriterijima koji nisu bili dovoljno mjerljivi i transparentni, ostavljajući prostor za subjektivne procjene pri odlučivanju o dodjeli javnog novca.

U izvještaju o radu Federalnog ministarstva kulture i sporta za 2025. godinu, Ured za reviziju institucija FBiH izdvojio je ovu raspodjelu kao pitanje koje zaslužuje posebnu pažnju. Revizori navode da su prilikom dodjele novca korišteni kriteriji koji nisu bili jasno definisani, niti potkrijepljeni mjerljivim pokazateljima.

– Vlada FBiH je objavila javne pozive i imenovala komisiju za dodjelu sredstava sa zadatkom da izvrši pregled i ocjenjivanje dostavljenih zahtjeva i sačini prijedlog korisnika sredstava, te dostavi Vladi FBiH na usvajanje. Na ovaj način Vlada FBiH je u 2025. godini odlukama dodijelila 44.331.251 KM za 139 korisnika, a koji su realizovani iz budžeta Ministarstva, primjenjujući kriterije koji nisu mjerljivi i bez jasno propisane dokumentacije za vrednovanje projekata – istaknuto je u revizorskom izvještaju.

Kroz kapitalne transfere u 2025. za sportsku infrastrukturu dodijeljeno je 31.873.681 KM, a za institucije kulture 12.557.570 KM. U okviru ovih programa jedan od najvećih pojedinačnih projekata bila je izgradnja bazena u Mostaru, za koju je odobreno osam miliona KM. Jedna od odluka kroz koju je novac raspoređivan objavljena je krajem maja 2025. godine u Službenim novinama FBiH, kada je raspoređeno gotovo 20 miliona KM gradovima i općinama za izgradnju, adaptaciju i rekonstrukciju sportske infrastrukture. Najveći pojedinačni korisnik bio je Grad Stolac, kojem je za izgradnju višenamjenske sportske dvorane dodijeljeno gotovo tri miliona maraka. Slijede Grad Cazin sa 1,8 miliona KM za gradski bazen te Općina Ilidža sa 1,5 miliona KM za izgradnju sportske dvorane u Hrasnici.

Za južnu tribinu stadiona Rođeni u Mostaru odobreno je 1,5 miliona KM, isti iznos dodijeljen je za istočnu tribinu stadiona HŠK Zrinjski, dok je dodatnih 250 hiljada KM odobreno za sportsku dvoranu FC Mostar u Sjevernom logoru. Ukupno je kroz ovu odluku Mostaru pripalo 3,25 miliona KM. Ako se tome doda i posebna odluka Vlade Federacije BiH o izdvajanju pet miliona KM za izgradnju sportske dvorane u Mostaru, grad na Neretvi svrstava se među najveće korisnike federalnih ulaganja u sportsku infrastrukturu tokom prošle godine.

Ministrica Sanja Vlaisavljević je bila ovlaštena da u ime Vlade FBiH potpiše ugovore o dodjeli, uslovima i načinu korištenju ovih sredstava. Revizori su provjeravali način i kriterije dodjele 13 korisnika za sportsku infrastrukturu i 13 korisnika za institucije kulture.

– Pregledom uzorkovanih prijava konstatovano je da pojedini kriteriji (vremenski plan radova i kvalitet projekta) nisu definisani na način da su mjerljivi, zbog čega se njihovo vrednovanje zasniva na subjektivnoj procjeni članova komisije. Također, kriteriji koji se odnose na doprinos i uticaj projekta na lokalnu zajednicu vrednuju se na osnovu izjava odgovornih osoba, bez jasno utvrđenih pokazatelja i dokazne dokumentacije. Iako je javnim pozivima definisano da će prednost imati projekti koji su visokog stepena zrelosti bodovanje nije vršeno na taj način jer su prednost dobili i neki projekti koji su tek u početnim fazama – navode federalni revizori.

Dodaju da je nedostatak mjerljivih kriterija uticao i na način bodovanja, što potvrđuju i razlike u bodovanju projekata sportske infrastrukture koji imaju slične karakteristike.

– Tako je npr. projekat rekonstrukcije stadiona Asim Ferhatović Hase, za ispunjavanje uslova za odigravanje utakmica IV kategorije po UEFA standardima, dobio isti broj bodova kao i projekat rekonstrukcije istočne tribine stadiona HŠK Zrinjski Mostar, dok je veći broj bodova dodijeljen projektu rekonstrukcije pomoćnog terena stadiona Tušanj, bez jasnog uporišta u mjerljivim kriterijima. Također, za projekt Izgradnja kulturno-sportskog centra Mostar, Gradu Mostaru odobrena su sredstva u iznosu od 5.000.000 KM za koji smo revizijom utvrdili da je komisija na evaluacijskom obrascu pogrešno evidentirala/sabrala ukupne bodove za pet bodova više što značajno utiče na dodijeljeni iznos (800.000 KM) – piše u revizorskom izvještaju.

Obavljenom revizijom za institucije kulture konstatovano je da su ocjene pojedinih kriterija također vršene subjektivnom procjenom komisije bez dokumentacije kojom se ocjenjuje ispunjenost kriterija. Revizori su upozorili da kriteriji poput „doprinosa lokalnoj zajednici“, „kvaliteta projekta“ ili „uticaja na razvoj zajednice“ nisu bili dovoljno objektivni, što prema njihovoj ocjeni smanjuje transparentnost procesa i otežava provjeru zašto su pojedini projekti dobili milionske iznose, a drugi znatno manje novca.