Hoće li otvaranje slobodne bescarinske zone u Bijeljini, kao jednog od ključnih projekata za privredni razvoj ovog kraja, biti predmet političke utakmice ili će lokalna vlast ipak dati prioritet saradnji sa republičkim institucijama u zajedničkom interesu za ekonomski razvoj Semberije?

Pitanje je otvorio ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović na čijem je stolu zahtjev za saglasnost Gradske uprave u Bijeljini o opravdanosti određivanja dijela carinske teritorije kao slobodne zone.

Јavna uprava trebalo bi da bude u službi građana i njihovih interesa, a kada je u pitanju interes kapitala, granice ne postoje ili su one tek laka prepreka. Zato i postoje slobodne bescarinske zone za koju su zaintersovani svi izvozno orijentisani privrednici, pa i u Bijeljini, kao graničnom području.

- Suština slobodnih zona jeste da možete da uvezete sve bez plaćanja i carina i PDV-a, sve šo se troši u slobodnoj zoni oslobođeno je PDV-a, unutar zone. Trenutno je odlukom Skupštine grada Bijeljina obuhvaćeno 85 hektara za slobodnu zonu - navodi Zoran Maletić,  direktor Područne privredne komore Bijeljina.

Elaboratom o slobodnoj zoni predviđeno je da ona obuhvati postojeće Poslovne zone 2, 3 i 4, a interes za poslovanje u okviru slobodne bescarinske zone vide u privrednim društvima Pass i Sep.

- Za Pass je to neprocjenjivo, nevjerovatno dobro i korisno - kaže generalni direktor ovog preduzeća Rado Maletić.

Međutim, loša saradnja lokalne sa republičkom vlašću smeta privrednicima.

- Sve to ide sporo, problem je odnos grada i države, a nikada to neću razumjet, gdje god se politika miješa sve se uspori - kaže Maletić.

Ministartvo privrede i preduzetništva iniciralo je aktivnosti u vezi sa slobodnim zonama u svim opštinama i gradovima Srpske, ali su u Bijeljini naišli na zatvorena vrata.

- Imali smo problem u Bijeljini, moji saradnic su pokušali dobiti Bijeljinu, pa ne mogu dobiti, na kraju su dobili i kada su došli nisu bili primljeni. E to je taj odnos Bijeljine prema republičkoj vlasti kada kritikuju da Bijeljina neće ništa da ulaže, neće da pomogne, ali ono što građani ne znaju, a to je činjenica i to je stvarnost, da Grad Bijeljina ni jedan projekat nije aplicirao prema Vladi - kaže Mitrović.

Procedura do odluke Savjeta ministara, odnosno Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o određivanju dijela carinskog područja BiH kao slobodne zone podrazumijeva i saglasnost resornog ministartva, a nakon odluke lokalne skupštine. To je u Bijeljini i učinjeno 5. septembra, nakon čega je iz lokalne uprave 3. oktobra, upućen zahtjev u kabinet ministra Mitrovića.

- Dostavljen je zahtjev i mi smo tražili, moji službenici su tražili dopunu kako bi taj predmet mogao ići dalje u proceduru. Očekujemo dopunu i to je prvi korak - kaže Mitrović.

Dopuna je, kako saznajemo, stigla u kabinet 30. oktobra, a Grad Bijeljina je ovoga puta prihvatio sastanak sa predstavnicima Ministarstva zakazan za 13. novembar.

U Gradskoj upravi nismo dobili sagovornika o ovoj temi, ali se očekuje da interes privrede i građana nadvlada uske političke interese.