Christian Schmidt podnio je ostavku na poziciju visokog predstavnika u BiH.
Prema dostupnim informacijama, Schmidt je ostavku dostavio članicama PIC-a, koje su ga i imenovale, oko 18:10 sati, s obzirom da se on trenutno nalazi u New Yorku gdje će u UN-u podnijeti svoj redovni izvještaj.
On će, kako im je rečeno - ostati na poziciji do izbora novog visokog predstavnika.
Poziv na započinjanje izbora nasljednika
Inače, Schmidt je u svojoj pisanoj ostavci pozvao članice PIC-a da započnu proces izbora njegovog nasljednika.
Osvrćući se na svoj mandat – drugi najduži mandat jednog visokog predstavnika – istakao je da je ostvaren značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje euroatlantske aspiracije, smatra Christian Schmidt, koji se nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa 5+2 i zatvaranjem OHR-a, no Bosna i Hercegovina još nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.
Naime, u martu ove godine objavljen je izvještaj bivšeg britanskog diplomate i ambasadora u BiH Matthewa Rycrofta, koji govori o lobiranju i stranom utjecaju u britanskoj politici.
U izvještaju pod naslovom "The Rycroft Review" navodi se da strani politički i finansijski utjecaj u Velikoj Britaniji postalo trajna i sistematska pojava koja se više ne ralizira kroz klasičnu špijunažu, već na mnogo sofisticiranije načine.
Posebna pažnja posvećena je načinima na koje strane države pokušavaju oblikovati britanske političke odluke putem donacija političkim partijama, finansiranja različitih kampanja, djelovanja preko poslovnih mreža, think-tankova, savjetnika i organizacija koje formalno izgledaju nezavisno. Izvještaj naglašava da problem često nije direktno i otvoreno lobiranje, nego prikriveni i posredni oblici utjecaja u kojima se strani kapital ili interesi skrivaju iza kompanija registrovanih u Velikoj Britaniji, privatnih posrednika ili kompleksnih finansijskih aranžmana.
Važno je istaći da se u izvještaju nigdje ne spominje BiH, a ni njen entitet Republika Srpska, ali je potopuno jasno da lobistički obrasci o kojima, između ostalog, u izvještaju govori Rycroft, odgovaraju kampanji za pranje ugleda zvaničnika RS-a i ukidanje njihovih sankcija.
Gotovo ironično zvuči da Dodikovi lobistički napori, sasvim izvijesno, idu u ćorsokak zahvaljujući izvještaju nekadašnjeg ambasadora, koji je poznat je po izjavama da u BiH "neće doći do formiranja trećeg entiteta, ali ni ukidanja manjeg bh. entiteta Republika Srpska niti njenog izdvajanja iz BiH".
Uz sve to Matthew Rycroft jedan je od potencijalnih kandidata za naseljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ko je Matthew Rycroft?
Rycroft je rođen 1968. godine, diplomirao je matematiku i filozofiju na Oxfordu te se 1989. godine pridružio britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Nakon nekoliko mjeseci u UN-u u Ženevi, a zatim u NATO-ovom odjelu u Londonu, proveo je četiri godine u britanskoj ambasadi u Parizu. Od 1995. do 1996. Sir Matthew bio je voditelj političkog odjela Odjela za istočni Jadran u Ministarstvu vanjskih poslova. U toj je ulozi bio član britanske delegacije na mirovnim pregovorima o okončanju rata u BiH u Dejtonu.
Bio je britanski ambasador u Bosni i Hercegovini od 2005. godine, a direktor Ministarstva vanjskih poslova za Evropu od 2008. godine. Od 2011. godine služio je kao glavni operativni direktor Ministarstva vanjskih poslova, a do 2018. godine bio je stalni britanski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama.
Proporuke izvještaja
Jedna od glavnih preporuka izvještaja odnosi se na pooštravanje pravila o političkim donacijama i veću transparentnost finansiranja politike. Rycroft smatra da političke partije ne bi smjele primati novac koji ima strano porijeklo, čak ni kada dolazi preko britanskih kompanija ili posrednika te da bi trebalo detaljnije provjeravati stvarne vlasnike firmi koje učestvuju u političkom finansiranju.
Izvještaj dodatno preporučuje jačanje ovlasti institucija koje nadziru političko finansiranje i strane utjecaje, uključujući Izbornu komisiju i specijalizirane istražne organe. Cilj je omogućiti efikasnije otkrivanje prikrivenog djelovanja u korist stranih država i strože kažnjavanje onih koji pokušavaju tajno utjecati na britanski politički sistem.
Zaključak izvještaja je da savremeno strano lobiranje djeluje kroz novac, reputacijski utjecaj, društvene mreže i dugoročno građenje političkih odnosa unutar demokratskih društava, zbog čega tradicionalni mehanizmi zaštite više nisu dovoljni.
