Nekadašnji zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine Sead Jusić izjavio je da bilo koja vrsta "vojno-sigurnosnih promjena u susjedstvu, koje je koliko juče izvodilo ili podsticalo agresiju i zločine u Bosni i Hercegovini, stvara kod dobrog dijela bosanskohercegovačke javnosti stigmu ugroženosti analogno događajima devedesetih godina prošlog stoljeća".

Jusić je to kazao na pres-konferenciji uoči današnje sesije Asocijacije nazavisnih intelektualaca u Sarajevu "Krug 99“ kao gost uvodničar o temi "Odbrambena pozicija BiH trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

"Nepobitna je činjenica da su stradavanja s najtežim oblicima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom dvadesetog stoljeća, sa kulminacijom u devedesetim godinama, bili posljedica velikodržavnih projekata Srbije i Hrvatske. Svjedoci smo da se tokom svih ovih trideset godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma, pored historijskog revizionizma događaja iz Drugog svjestskog rata, vrši planska nacionalna i kulturno-historijska identifikacija sa profašističkim i fašističkim pokretima iz tog doba. Slavljenje zločinaca i njihovih zločinačkih djela iz vremena agresije na Bosnu i i Hercegovinu, koje je kao takve okarakterisao i međunarodni sud u Hag, nedvojbeno nas navodi na zaključak da velikodržavni projekti nisu odbačeni", kazao je Jusić. 

Opća odbrambena (ne)sposobnost građana BiH za sve vrste sigurnosno-odbrambenih izazova razlog je, smatra, reakcija javnosti za sva dešavanja u sferi odbrane u bližem okruženju.

"Smanjivanjem broja onog dijela oružanih snaga koji je branio i odbranio opstanak države Bosne i Hercegovine, proglašavanjem njihovog mahom zarobljenog teškog naoružanja neperspektivnom vojnom imovinom prije nego su riješena sredstva za zamjenu novom, uz ukidanje služenja vojnog roka u BiH, tokom odbrambenih reformi koje predugo traju, odrazilo se na opću odbrambenu sposobnost građana koji su po svim elementima, od evidencione do vojno-stručne osposobljenosti, izvan sistema odbrane države BiH.

Svježe historijsko pamćenje lahko stvara narativ trke u naoružavanju u regiji s implikacijama zabrinutosti najvećeg dijela bosanskohercegovačke javnosti, stoga je nužno da to pitanje sagledamo u realističnijem kontekstu koji može, ali ne i nužno, biti prijetnja Bosni i Hercegovini. Povratak vojnog roka u regiji kao evropski trend nije jednostavan proces. Primjera radi, Hrvatska reaktivira služenje vojnog roka u trajanju od dva mjeseca uz mogućnost prigovora savjesti i civilnog služenja, pri čemu će se u Hrvatskoj zakonski cjelokupni proces nazivati Temeljno vojno osposobljavanje, što će godišnje koštati Hrvatsku približno cca 50 miliona maraka za vojni dio plus sredstva iz civilnog služenja", riječi su Seada Jusića.

On smatra da aktivnosti Srbije i Hrvatske u pogledu obaveznog ili dobrovoljnog služenja vojnog roka za osobe s dvojnim državljanstvom ne treba predimenzionirati kao izravnu prijetnju od naših susjeda uz uslov da se istovremeno vrši adekvatno odbrambeno obrazovanje i osposobljavanje mladih generacija i izvan kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u nadležnim obrazovnim institucijama.

Sadašnji stepen saradnje sa NATO savezom na temelju najnovijeg jedinstvenog programa kreiranog posebno za BiH garancija je, istakao je, posebnog statusa koji BiH ima u NATO savezu i dobra prilika za snažniji zamah ka punopravnom članstvu.

"Izvjesnost ili, zbog političkih blokada iz entiteta Republika Srpska neizvjesnost stupanja BiH u sigurnosni sistem NATO saveza, nameće odgovornost u promišljanju i planiranju svih mogućih aspekata bosanske odbrambene politike. Dejtonski mirovni sporazum nije samo zaustavio rat već je donio snagom autoriteta njegovih kreatora i svjedoka najjači međunarodni ugovor koji garantuje teritorijali integritet i suverenitet Bosni i Hercegovini", zaključio je on na pres-konferenciji održanoj uoči današnje sesije asocijacije "Krug 99".