Na sjednici kolegija tužilaca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koju je danas sazvao glavni tužilac Milanko Kajganić, neće biti rasprave o problemima u procesuiranju negiranja genocida, ratnih zločina, visoke korupcije i kriminala, kao ni krivičnim prijavama protiv rukovodioca ove institucije, saznaje Detektor.
Ovo je prva sjednica kolegija tužilaca koja se održava nakon nekoliko mjeseci.
Tužioci će, kako saznaje Detektor, raspravljati o rezultatima rada u prošloj i planu rada u ovoj godini, smjernicama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTVBiH) za donošenje obavezujućeg uputstva glavnog tužioca o postupku pregovaranja o krivnji, dopisu Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o unapređenju saradnje između ove agencije i Tužilaštva BiH, kao načinu obavještavanja oštećenih i podnosilaca prijava o donesenim naredbama o nesprovođenju i obustavi istrage radi izbjegavanja pritužbi.
Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit novinara zašto na ovoj sjednici neće biti razmatrana činjenica da su protiv glavnog tužioca Kajganića podnesene krivične prijave, kao i da je on podnio disciplinsku prijavu protiv tužioca Izeta Odobašića.
Izvori Detektora iz Tužilaštva BiH smatraju kako je na kolegiju trebalo da se razgovara o problemima koji se tiču organizacije ove institucije. Glavni tužilac, protiv kojeg su podnesene krivične prijave, i dalje je u kapacitetu kontrole tužilačkog odlučivanja, postupka prikupljanja dokaza, kao i uvida u sve spise i dokaze. U ovakvim uslovima, navode, nije moguće voditi istrage bez uticaja glavnog tužioca.
Detektor je ranije pisao kako je Državno tužilaštvo formiralo predmet protiv glavnog državnog tužioca Kajganića i Vedrane Mijović, državne tužiteljice, na osnovu prijave u kojoj je navedeno da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u predmetu koji se vodio protiv njih.
Predmet je formiran na osnovu prijave Džermina Pašića, zamjenika glavnog tužioca, u kojoj je naveo kako su Kajganić i Mijović u periodu od 22. januara do 3. novembra 2025. godine, da bi zaštitili osumnjičene, počinili krivično djelo “zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”.
U dopisu Tužilaštvu, koji potpisuje direktor SIPA-e Darko Ćulum, između ostalog se problematizira zašto tužioci za ratne zločine “izdaju naredbe za saslušanja u inostranstvu o trošku Agencije iako te izjave često nisu od posebnog značaja i mogle su čekati dolazak svjedoka u BiH”, te zašto SIPA postupa po prijavama koje su često u entitetskoj nadležnosti, što dovodi do nepotrebnog trošenja resursa.
Ćulum je 18. marta prošle godine podnio ostavku na mjesto direktora SIPA-e, a medijima je rekao kako je donio odluku u skladu sa zakonima i zaključcima koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (NSRS). Vlada RS-a je, nakon što je Sud BiH izrekao kaznu Dodiku od godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, donijela uredbu prema kojoj se svi uposlenici Državnog suda, Tužilaštva, SIPA-e i VSTV-a koji dolaze iz RS-a trebaju povući iz tih institucija i preći u entitetske.
Ćulum se vratio na posao u julu prošle godine, ali Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit Detektora o tome da li provjeravaju zakonitost njegovog povratka na funkciju.
