Selektoricu ženske pionirske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine, Jasnu Sliško, klubovi Feniks i Mladi krajišnik optužili su za mobing nad djevojčicama srpske nacionalnosti koje igraju za Bosnu i Hercegovinu.
"Super. Meni se baš ovdje sviđa. Sve je drugačije nego u Njemačkoj. U Njemačkoj su učiteljice bile jako stroge a ovdje je sve opuštenije", kaže Flora.
Ako u Wikipediji na srpskom jeziku potražite članak o Rebecci MacDonald, nećete ga naći. Ali zato Wikipedija na engleskom jeziku i te kako ima brojne podatke o ženi koja važi za najbogatiju Srpkinju na svijetu. Rođena je 1953. godine kao Ubavka Mitić, ali u svijetu je poznata kao Rebecca MacDonald iz Kanade. A ko je zapravo ova moćna žena koja je na poziv Novaka Đokovića ušla u savjetodavni odbor PTPA, Asocijacije profesionalnih tenisera?
Više pokušaja da se to sanira nije urodilo plodom.
Srbijanski umjetnik Stefan Simić svojim statusima o BiH plijeni pažnju. Sa puno emocije, bez skrivanja i uvijanja radovao se pobjedi košarkaša BiH protiv Slovenije. Podrška je to onim koji su spremni nedostatak kvaliteta nadoknaditi srcem. Stefan zna koliko je velika pobjeda Zmajeva nad aktuelnim prvacima Evrope. Njegopvu poruku o Bosni prenosimo u cijelosti bez mijenjanja.
Goraždani Memo Šetkić i Nedeljko Jevđević su odrasli zajedno u gradu na Drini. Očevi su im zajedno radili, a oni su pohađali išli u školu. Družili su se, sjedili čak zajedno u školskoj klupi i sanjali o budućnosti ne misleći da će jednoga dana neko na njih gledati kao na “naš” i “njihov” Ovo su priče koje uvijek treba ponavljati.
Pod zastavom Bosne i Hercegovine i Plivačkog kluba SPID u Podgorici su plivali još Jasmin Stanar i Azemina Hrustić.
Dok je Edhema Čustovića, njegovog entuzijazma, ljubavi prema BiH i njenim mladim ljudima nade za budućnost na ovim prostorima neće nestati, a gradi se na obrazovanju i kompetencijama. Neumorno nam dokazujući da Australija nije daleko od BiH Čustović čvrsto korača već utabanom stazom na čijem kraju bi trebalo biti 10.000 mladih ljudi koji su uspjeli u životu kroz sjajne programe stipendiranja i podrške BH Futures Foundation.
Špilju "Vjetrenica" do 1. rujna ove godine posjetilo je 13.000 turista kako domaćih tako i inozemnih, a tamošnji menadžment se nada kako će do kraja godine broj posjetitelja dostići predpandemijsku, 2019. godinu kada je bilo registrirano oko 14.000 posjetitelja.
- Nadamo se da će do kraja godine broj posjetitelja doseći brojku iz 2019. godine, kada je bilo registrirano oko 14.000 turista, ali i prerasti je – kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj JP "Vjetrenica" Nikša Vuletić.
Upiti, najave i interes za posjetom, tvrdi Vuletić, ukazuju na mogućnost dvostruko veće posjećenosti i u odnosu na lani kada su imali dosta domaćih turista, oko 10.000 pa su i samu promociju usmjerili na domaće tržište.
Najmanje turista su imali u jeku pandemije koronavirusa, 2020. godine, manje od 6.000.
Vuletić ističe kako je ove godine za turističke posjete prvi put otvoreno i Veliko jezero.
- Puno je interesa, poziva i upita za ovaj izlet pa je pretpostavka da ćemo sljedeću sezonu obilježiti pozitivnim brojem izleta i prihoda. Zato bismo ovo ljeto izlete do jezera mogli nazvati probnim i promotivnim – ocjenjuje Vuletić.
Iako, veli, interesa ima i uvjeti su stvoreni, tek sljedeću sezonu će se vidjeti rezultati.
Također, napominje kako izlet ovisi o vodostaju zbog čega su ograničeni samo na ljetno razdoblje, odnosno srpanj i kolovoz.
- Tura je organizirana tako da se ide u pratnji stručnog vodiča speleologa što ni na koji način ne ugrožava špilju. Ide se već postojećom stazom, a preko jezera se prelazi čamcem koji je za tu svrhu ostavljen na 1.300 metara od ulaza i služi također za redovan monitoring uvjeta špilje i očitanja logera koji su postavljeni na 30 lokacija u špilji - objašnjava Vuletić.
Pored špilje Vjetrenice i nove ture do Velikog jezera u ponudi je Biospeleološki muzej, Info edukativni centar, Ćirina staza.
Što se tiče strukture posjetitelja, ravnatelj Vuletić ističe kako su uz domaće goste brojni i oni iz susjednih država, ali da je u zadnje vrijeme sve više i posjetitelja iz Poljske, Češke, SAD-a, Velike Britanije, pa je ta brojka otprilike izjednačena.
- Posjetitelji koji su nam bili česti iz Dubrovnika u obilaznoj ruti, sad su znatno rjeđi zbog ceste Stolac - Neum jer je promet iz Dubrovnika preusmjeren preko Neuma - tvrdi Vuletić.
Napominje da bi brojka posjetitelja bila puno veća da je uvjetnija cesta Slano-Orahov Do i Ravno-Hutovo.
Po njemu, jedino rješenje opstanka i razvoja je izgradnja spomenutih cesta, i to u što skorijem roku.
- Izgradnja ovih cesta nije samo pitanje infrastrukture potrebne turistima nego i stanovnicima općine kojih je sve manje - zaključuje Vuletić.
Nesvakidašnja priča dolazi iz Rogatice. U selu Kozići svoj povratnički san živi Nezim Omeragić koji se 2002 godine vratio sa osmero djece. Nije kukao jer kao bravar nema posla. Prihvatio se poljoprivrede i danas je najjveći pčelar u opštini Rogatica. Nije život medan ali se Omeragić borio i izborio sa mnogim nedaćama.
