Bh. pustolov i travel bloger Robert Dacešin snimio je video naziva “Zašto Bosna i Hercegovina može biti broj 1 turistička destinacija na svijetu”, a koji je ušao u konkurenciju za nagradu najbolji turistički film na svijetu.
Bosanskohercegovački biznismen iz San Francisca Muamer Ćišija primljen je prestižni Forbesov tehnološki savjet (Forbes Technology Council), zajednicu za tehnološke rukovodioce svjetske klase.
Na farmi "Spreča" kod Kalesije, u Federaciji BiH, pokrenut je pionirski projekat proizvodnje električne energije od biljnog i životinjskog otpada te su proizvedeni prvi kilovat-sati i ubačeni u mrežu.
Edhem ili „Bajram dedo“ kako su ga nazvali, u svom selu za djecu, uskoro planira otvoriti muzej Bosanske kuće. Edhem je u Švicarskoj proveo 38 godina nakon čega se odlučio vratiti u selo Vijesolići u Brezi, gdje na svom imanju ima mnogo domaćih životinja uključujući i četiri konja koja mu služe da bi za Bajrame obradovao djecu tako što im dijeli paketiće putujući konjima.
Mladi ljudi mogu i trebaju da mijenjaju svijet. Humana kuhinja iz Beograda jedan je od najboljih primjera da je to moguće. Osim što hrane gladne ljude, ekipa okupljena oko ovog projekta mijenja svijest i vraća nadu da će ljudi shvatiti kako jedni drugima trebaju biti podrška. Šta I koliko vrijedi solidarnost najbolje je pojasnila Milena Stanić koja aktivno sudjeluje u projektu.
Još jedna sjajna sportska priča u odnosima Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
, Olimpijski centar Jahorina u predstojeću zimsku sezonu ulazi s brojnim novitetima te da se grade dva nova lifta i to ski-lift tanjur ”Oštra glava” za najmlađe skijaše na stazi Trnovo, dužine 120 metara i novi ski-lift sidro ”Prača”, na istoimenoj stazi, dužine čak 900 metara, te nova 3,5 kilometra rasvjete za za noćno skijanje.
Osim bogate baštine i vrijednih ljudi, možemo se pohvaliti i onim što je naša tradicija. Gastronomija je nadaleko poznata.
U ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi krompirom kao najdominantnijom i najznačajnijoj povrtlarskom i uopšte sjetvenoj kulturi u opštini Rogatica zasijano je 242 hektara poljoprivrednog zemljišta. Po tradiciji, najviše kromira zasijano je na boričkom platou jer kako se ovdje kaže „krompir na Borikama posadi i naopako, on će roditi naoposlu i dobro“.
