Jedni slave, drugi su zabrinuti. Šta se krije iza odlaska Christiana Schmidta? Lični izbor ili sklananje pod pritiskom, onih koji su ga doveli i čiju je podršku imao? Koja je uloga Washingtona, a šta stav Evropske unije? Ulazi li Bosna i Hercegovina u neizvjestan period u kojem ekonomsko-politički interesi velikih sila crtaju nove granice utjecaja? 

OHR je potvrdio. Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika, ali iz zemlje ne odlazi do imenovanja nasljednika. 

Nezavršen mandat i reformski ciljevi

U saopćenju OHR-a navedeno je da je Schmidt očekivao da će se kraj njegovog mandata poklopiti s uspješnom realizacijom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, ali da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad ove institucije ostaje od suštinske važnosti.

„Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno s njegovim nasljednikom rade na provedbi reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama“, navedeno je u saopćenju OHR-a.

Posao, dakle, nije završen, ali bit će da su pravila igre promijenjena. Povlačenje zbog ličnih razloga ili iznuđeni potez pod američkim pritiskom? Opravdana je to dilema nakon odluke koja dolazi neposredno pred izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je fokus na trećem entitetu, secesionizmu te državnoj imovini, preko koje se prelamaju energetski interesi EU i SAD-a. Pa bi odluka mogla biti posljedica preslagivanja međunarodnih snaga na domaćem terenu, gdje slijedi diplomatski zaplet, ali i energetska trgovina. 

Geopolitički interesi i evropska politika

Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo ocijenio je da Evropska unija ne pokazuje spremnost da se dublje angažuje u političkim sporovima u Bosni i Hercegovini.

„Evropska unija ne pokazuje spremnost da se sukobi s SAD-om radi Bosne i Hercegovine, čak ni u vezi s Uredom visokog predstavnika, kao što nije pokazala spremnost ni kada je riječ o projektu Južne interkonekcije, budući da on nije u potpunosti usklađen s pravilima Evropske energetske zajednice. Očigledno je da su ti procesi ubrzali određene odluke, jer se očekivalo da će Schmidt nakon oktobarskih izbora otići“, kazao je Turčalo.

Novinar Aleksandar Trifunović istakao je da se uloga visokog predstavnika mijenjala kroz vrijeme i da današnja funkcija nema snagu kakvu je imala u ranijim periodima.

„Ne bih ulazio u špekulacije ko će doći, niti da li će to omogućiti lakše rudarenje, interkonekciju ili slično. Činjenica koja bi nas trebala zabrinuti jeste da smo mi nemoćni da se tome suprotstavimo. Godine nečinjenja i pogrešnog činjenja dovele su nas praktično pred svršen čin“, smatra Trifunović.

Državna imovina i međunarodne odluke

Ili je ovo uvod u kraj međunarodnog intervencionizma kojem je Schmidt bio sklon koristeći i bonske ovlasti i uključujući i onu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koja jeste, kako nam je potvrđeno iz neslužbenih diplomatskih izvora, razlog Schmidtovog odlaska, jer je njegova borba za državnu imovinu postala prepreka za američke investitore, a biznis ne voli blokade.

„Pitanje državne imovine jedno je od onih koje ulazi u paket ‘5+2’ uvjeta za zatvaranje OHR-a. Ključno je da li će država postati titular imovine ili će se ona rasporediti između entiteta. To će biti više indikator budućih promjena u ulozi visokog predstavnika nego sama promjena osobe“, ističe Turčalo.

Optužbe i političke reakcije

Neimenovani diplomatski izvori navode i da su za dio međunarodnih aktera sporna Schmidtova ranija tumačenja i odluke, uključujući i zabrane raspolaganja državnom imovinom, što se u pojedinim analizama dovodi u vezu s ekonomskim interesima stranih investitora.

Isti izvori nam tvrde da je Amerikancima Schmidt sporan i zbog lobiranja za izbor firme Smartmatic za izborni proces u Bosni i Hercegovini, a to je ista firma koju je, iako za to nikada nije bilo dokaza, Trump optuživao za navodne manipulacije tokom američkih izbora prije šest godina. A oni koji zagovaraju ukidanje svih njegovih odluka, zbog kojih su i osuđeni pred Sudom Bosne i Hercegovini, najviše se raduju njegovom odlasku, pri čemu  najavljuju poštovanje novog visokog predstavnika, ali po njihovom izboru i sa ograničenim mandatom.

Dodik o budućem mandatu

„Kada mi damo prijedlog, onda će on biti potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Tražit ćemo da se mandat ograniči na godinu ili dvije i da se počisti ‘smeće’ bivših visokih predstavnika. Time se daje još jedna šansa Bosni i Hercegovini“, kazao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Za njih centralna meta napada, za druge autoritet koji je ipak držao do minimuma međunarodne discipline prema onima koji su urušavali ustavni poredak. U trenutku prelamanja interesa Washingtona, Moskve i Brisela u zemlji dubokih političkih podjela i neriješenih kriza, Schmidtov odlazak mogao bi označiti početak nove faze odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini — ali i novu političku utakmicu unutar same države, gdje će i samo ime novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini pokazati kurs njenog djelovanja.