Potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) iz bošnjačkog naroda Ćamil Duraković obratio se javnosti iz Banja Luke tvrdeći da je izložen represivnim mjerama nakon odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku.

Duraković u objavi na platformi X tvrdi da mu se uskraćuju prava koja mu po zakonu pripadaju kao legitimno izabranom predstavniku konstitutivnog naroda i direktno proziva Dodika za "političku odmazdu", kao i za "ugroženu sigurnost".

"Milorad Dodik, očajan i bez mandata, nastavlja s nepredvidivim potezima", rekao je Dureković, navodeći da je u srijedu u kabinet, bez ikakvog objašnjenja, stigla odluka o razrješenju njegovog savjetnika.

"Istovremeno, zatraženo je da vratim službeni automobil u Palatu, nakon čega mi je dodijeljeno tehnički neispravno vozilo. Nekoliko sati kasnije, vlasnik zgrade me obavijestio da je Kabinet predsjednika raskinuo ugovor o zakupnini stana koji mi po zakonu pripada, uz zahtjev za iseljenje", naglasio je Duraković.

Smatra da "ovi potezi nisu samo flagrantno nepoštivanje odluke CIK-a i pravosnažne presude, već i ciljani napad na moj legitimitet kao izabranog potpredsjednika entiteta Republika Srpska iz reda bošnjačkog naroda".

"Dodik ovim očajničkim koracima pokušava oslabiti moj rad, zaboravljajući da više nije predsjednik. Njegovi postupci otkrivaju nemoć kao i politički krah, a vrijeme će pokazati dokle je Milorad spreman da ide", dodao je.

Dodik je pravosnažnom presudom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, početkom ovog mjeseca.

Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1. jula 2023. Dodik je 7. jula te godine potpisao ukaze o proglašenju navedenih zakona.

Visoki predstavnik je, prethodno, 1. jula 2023, odlukom izmijenio Krivični zakon BiH, kojom je uveo inkriminaciju neizvršavanja njegovih odluka.

Odluku o oduzimanju mandata predsjednika RS-a CIK je donio u skladu sa Izbornim zakonom BiH koji propisuje postupak utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima koji su pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne duže od šest mjeseci.

Dodik ima pravo žalbe na odluku CIK-a Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje razmatra izborne žalbe, a njegov mandat traje do pravosnažnosti odluke CIK-a. Nakon isteka žalbenog roka ili ukoliko bi Apelacioni odjel potvrdio odluku CIK-a, ona bi postala izvršna. U tom slučaju CIK raspisuje prijevremene izbore za predsjednika RS-a u roku 90 dana.

Dodik je u obraćanju u srijedu odbacio odluku CIK-a i najavio referendum u RS-u o njegovoj funkciji, ponovo kritikujući rad i ulogu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, navodeći da je "nelegitiman i nelegalan".

Mandat visokog predstavnika za BiH preciziran je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Aneksom 10 visoki predstavnik proglašava se konačnim autoritetom u BiH za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Imenuje ga Vijeće sigurnosti UN-a, na preporuku Vijeća za provedbu mira (PIC).