Budžet 28 institucija za 2024. godinu je iznosio 330 miliona KM. Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, a Srbi i Hrvati rukovode sa 22 institucije koje imaju budžet u iznosu od 279 miliona KM.

HDZ i SNSD su u posljednje dvije godine pomeli Bošnjake sa rukovodećih pozicija u državnim institucijama. Za to im nije trebao bager, niti gumica. Trebali su im samo lideri stranaka Trojke.

Da bi ih izabrali kao koalicione partnere, tražili su ustupke. Jedan od njih bio je i prepuštanje Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, institucije koja upravlja procesom svih zapošljavanja na državnom nivou. Od nastanka pa do Općih izbora 2022. godine i dolaska "potpuno drugačijih pregovarača" na vlast, tom su Agencijom rukovodili direktori iz reda Ostalih koji su imali podršku probosanskih stranaka. Krajem augusta 2023. godine, na čelo ADS-a imenovana je HDZ-ova Anita Markić. I rezultati su već vidljivi, piše Stav.

U posljednje dvije godine je u stalni radni odnos primljeno 20 pomoćnika ministara i direktora – 11 Srba, šest Hrvata i samo troje Bošnjaka. Podsjećamo, Ustav Bosne i Hercegovine i Zakon o državnoj službi nalažu potrebu usklađivanja etničke strukture zaposlenih sa etničkom strukturom stanovništva. Bošnjaka je, prema rezultatima popisa stanovništva, nešto više od 50 posto, Srba 30 posto, a Hrvata 15 posto.

HDZ-ova Markić u ADS-u ima pet šefova odjela. Četiri su Srbina, jedan je Hrvat i nijedan Bošnjak.

Bošnjak je godinama bio na čelu Sekretarijata VSTV-a BiH. To više neće biti slučaj. Konkurs je proveo ADS, a najbolja kandidatkinja, prema ocjeni komisije koju je imenovala Markić, je Ivana Zovko-Planinić, šefica kabineta HDZ-ovog ministra pravde BiH Davora Bunoze.

Zanimljivo je da je u konkursne komisije koje imenuje ADS u posljednje dvije godine imenovano 70 posto Hrvata i Srba. Takve komisije su procijenile da od pet rukovodećih službenika u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH samo jedan može biti Bošnjak. Generalnim sekretarijatom rukovodi HDZ-ov Robert Vidović.

Nije disbalans na štetu Bošnjaka prisutan samo u institucijama kojima rukovode kadrovi HDZ-a i SNSD-a. Takav slučaj je i u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH, na čijem je čelu predsjednik Naše stranke Edin Forto. Ali to njemu ne smeta jer, kako je svojevremeno kazao odgovarajući na upit o uvredama na račun Bošnjaka, on nije Bošnjak. U Ministarstvu prometa i komunikacija BiH je od šest rukovodećih službenika samo jedan Bošnjak.

Konakovićev "najbolji ministar iz RS-a", donedavni ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, u to je Ministarstvo tokom svog mandata zaposlio 32 osobe, a od toga čak 28 Srba. SNSD, ali ona verzija koja je prema Fortinoj procjeni bila "spremna da zauzme proevropski kurs", je tokom mandata mijenjao ministra finansija i trezora BiH. Promijenili su istovremeno i etničku strukturu zaposlenih u tom Ministarstvu. Od 31 zaposlene osobe u posljednje dvije godine, čak 23 su Srbi.

U posljednje dvije godine u Regulatornoj agenciji za komunikacije je zaposleno 15 Srba i samo jedan Bošnjak. Na najvažnijim pozicijama, a to su pomoćnici direktora i sekretari, njih ukupno pet, samo je jedan Bošnjak.

U Institutu za standardizaciju su oba rukovodeća državna službenika Srbi, a od pet šefova odjela četiri su Srbi, jedan je Hrvat, a nijedan Bošnjak. U Upravi za indirektno oporezivanje zaposleno je 164 Srba više od zakonom utvrđenog broja, Hrvata je 121 više, dok je Ostalih 68 manje, a Bošnjaka je zaposleno manje za čak 217. U Regionalnom centru UIO BiH Mostar od 439 zaposlenih, Hrvata je čak 59 posto, a Bošnjaka svega 27 posto. Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja ima 47 posto uposlenih Hrvata, 35 posto Srba i 18 posto Bošnjaka. U Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača ima devet zaposlenih. Sedam je Hrvata i samo jedan Bošnjak.

Institut za intelektualno vlasništvo ima uposlenih 18 Hrvata, troje Srba, dvoje se nije izjasnilo, jedan je iz reda Ostalih i dvoje Bošnjaka. U Uredu za veterinarstvo zaposlen je 41 Srbin i 14 Bošnjaka. U Upravi za zaštitu bilja 19 Srba, tri Hrvata i četiri Bošnjaka.

Prije dvije godine je u Agenciji za unapređenje stranih investicija bilo zaposleno 35 posto Bošnjaka, 45 posto Srba i 16 posto Hrvata. U međuvremenu je taj omjer još više otišao u korist Srba. Aktuelni direktor te Agencije Marko Kubatlija je u kratkom periodu uspio zaposliti dvoje stranačkih kolega, što je privuklo pažnju Tužilaštva i SIPA-e.

Ništa bolje Bošnjaci nisu prošli ni kada su imenovanja u pitanju. Vijeće ministra BiH imenuje 27 direktora i jednog generalnog sekretara da rukovode institucijama BiH. Od tog broja imenovano je samo šest Bošnjaka, te 12 Srba i 10 Hrvata.

Od 28 direktorskih pozicija, Bošnjaka bi trebalo biti 14 (trenutno je osam manje), Srba treba biti devet (trenutno je tri više), Hrvata mora biti četiri (trenutno je šest više) i Ostalih mora biti jedan (trenutno ih nema imenovanih).

Od ukupno 4.081 zaposlenog u tih 28 institucija, Bošnjaci rukovode institucijama koje imaju 339 zaposlenih, odnosno osam posto. Srbi i Hrvati rukovode institucijama koje imaju 3.742 zaposlenih, odnosno 92 posto. Budžet 28 institucija za 2024. godinu je iznosio 330 miliona KM. Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, a Srbi i Hrvati rukovode sa 22 institucije koje imaju budžet u iznosu od 279 miliona KM.

Navedeni podaci su sadržani u informaciji koja je pripremljena za potrebe sazivanja i održavanja posebne sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sa jednom tačkom dnevnog reda, a to je "Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH - uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona BiH kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama BiH".