Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i lider HDZ-a, u četvrtak je parlamentarcima predložio da se napravi pritisak na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da povuče odluke o državnoj imovini.

Prijedlog je stigao nakon što je ministar pravde BiH Davor Bunoza, odgovarajući na pitanje Čovića, ukazao da postoje ozbiljni problemi lokalnih zajednica zbog nedostatka regulacije u vezi s državnom imovinom, a problemi su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost gradnje objekata, stambenih objekata, bolnica, cesta i slično.

Zabranu raspolaganja državnom imovinom do donošenja zakona o državnoj imovini je još 2005. godine donio OHR. Izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, zabrana je proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.

Uz opasku da ne postoji politički ambijent za donošenje zakona o državnoj imovini na nivou BiH, da se radi o milijardama maraka, Čović je iznio stav da autentično tumačenje visokog predstavnika, posebno u pogledu gradskog zemljišta, ne bi bilo dovoljno, kako je to predložio Bunoza.

- Predlažem da mi napravimo pritisak na osobu koja je nametnula ova privremena rješenja, da ih povuče, da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se, da se može u nju investirati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon – kazao je Čović.

Šta o Čovićevom pozivu misle drugi parlamentarci?

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, istakao je da se prijedlog predsjednika HDZ-a pokušava pravdati razvojem privrede.

- Naravno da treba sve učiniti da se omogući razvoj lokalnih zajednica i omogućavanje investicija u BiH i ako se posmatra taj aspekt pitanja državne imovine, svako bi trebao podržati prijedloge koji to omogućavaju. Ali ništa manje važno nije pitanje vladavine prava kao temeljnog principa svake demokratske države, a što između ostalog znači i provođenje više odluka Ustavnog suda BiH, kojima se daje obaveza Parlamentarnoj skupštini BiH donošenje Zakona o državnoj imovini – rekao je Špago za Faktor.

On je kazao da smatra da je bolje da visoki predstavnik donese zakon o državnoj imovini na principima prijedloga zakona koji su bili u proceduri u Parlamentarnboj skupštini BiH u više navrata.

- Treba napomenuti da su HDZ-ovi zastupnici bili protiv prijedloga zakona o državnoj imovini na zadnjoj sjednici Ustavopravne komisije i time su pokazali da im nije interes rješavanje ovog pitanja, nego je ovaj prijedlog (Čovića) više u funkciji zaštite određenih kadrova HDZ-a na lokalnom nivou zbog nezakonitog korištenja i raspolaganja državnom imovinom (gradonačelnici Stoca, Gruda i drugo) – zaključio je Špago.

Kemal Ademović (NiP), predsjedavajući Doma naroda, osvrnuo se također na pitanje državne imovine u izjavi medijima.

- Jedna od najboljih stvari koje su se desile je zakon koji je visoki predstavnik donio 2005, zato što u BiH ne postoji vladavina prava. Svi nivoi vlasti uzimaju sebi za pravo da s državnom imovinom raspolažu na način kako im dozvoljavaju propisi lokalnog, entitetskog, kantonalnog ili općinskog nivoa. Presudama Ustavnog suda BiH je potcrtano da se to ne smije raditi. Sada se vrši pritisak da se povuče taj zakon visokog predstavnika da bi se moglo ovo što je preostalo državne imovine razgrabiti – mišljenja je Ademović.