Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Suada Halilović uputila je zastupnička pitanja Federalnom ministarstvu pravde zbog činjenice da ni više od godinu dana nakon usvajanja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u FBiH nisu doneseni ključni podzakonski akti koji bi omogućili punu primjenu zakona u praksi.
Posebno je problematično to da još uvijek nije donesen podzakonski akt kojim bi se regulisao način provođenja elektronskog nadzora kretanja počinioca nasilja kojem su određene mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je u martu 2025. godine, a njime je predviđena i mogućnost elektronskog nadzora počinilaca nasilja kojima su izrečene zaštitne mjere udaljavanja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora, kao i zabrane približavanja žrtvi nasilja.
Iako zakon jasno propisuje obavezu Federalnog ministarstva pravde da u roku od šest mjeseci donese podzakonske akte potrebne za njegovu potpunu primjenu, taj posao do danas nažalost nije završen.
- Nasilje u porodici i nasilje nad ženama predstavljaju ozbiljan društveni problem i institucije imaju obavezu da osiguraju punu primjenu zakonskih rješenja koja mogu spasiti ljudske živote. Elektronski nadzor nasilnika je preventivna mjera, ali i važan mehanizam zaštite žrtava nasilja - istakla je zastupnica Halilović.
Halilović je podsjetila da je još tokom sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH održane 20. novembra 2025. godine uputila zastupničko pitanje Federalnom ministarstvu pravde i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u vezi sa donošenjem svih podzakonskih akata potrebnih za punu primjenu predmetnog zakona.
Dok je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike dostavilo odgovor i informaciju da su aktivnosti iz njihove nadležnosti provedene, Federalno ministarstvo pravde nije odgovorilo na zastupničko pitanje u roku predviđenom Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se nasilje nad ženama i dalje kontinuirano dešava, a da zaštitni mehanizmi predviđeni zakonom nisu u potpunosti operativni. Kao posebno tragičan primjer navedeno je ubistvo E. Godinjak u Sarajevu 1. maja ove godine, koje je počinio bivši suprug unatoč ranije izrečenim mjerama zabrane prilaska.
- Ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno hitno uspostaviti efikasan sistem nadzora i zaštite žrtava nasilja. Institucije ne smiju dozvoliti da zakoni ostanu mrtvo slovo na papiru - poručila je Halilović.
Zastupnica Halilović očekuje da Federalno ministarstvo pravde bez daljeg odlaganja donese podzakonski akt kojim će se urediti način provođenja elektronskog nadzora počinilaca nasilja, kao i ostale podzakonske akte potrebne za punu primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine.