Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt danas se obratio na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a gdje je podnio izvještaj o stanju u BiH. Schmidt je naglasio da se u BiH događa velika politička, ali ne i sigurnosna kriza. Također, pozvao je na angažman međunarodne zajednice kako bi se zaustavile vanustavne aktivnosti i reforme na EU putu.

“Za dva dana ćemo obilježiti godišnjicu završetka drugog svjetskog rata. Tada je konačno završena Hitlerova agresija nakon nevjerovatnih gubitaka ljudskih života. Istovremeno ova dešavanja su dovela do zaključka da sprečavanje rata i mirno rješavanje sukoba je moguće na osnovu pravila i reda. Vijeće sigurnosti je usvojilo Rezoluciju kao odgovor onih koji vjeruju da je život u miru i slobodi pravo svakog ljudskog bića”, kazao je Schmidt.

“Dejtonski mirovni sporazum je uključio AD HOC mehanizme međunarodne kontrole kako bi osigurao mir i ljudska prava kroz demokratiju. Kada se osvrnemo na ta važna datuma, prije nego počnem obraćanje, želio bih odvojiti trenutak da se osvrnem na vrijednost života, smrti, mira i važnosti čovječnosti u odnosu na divljaštvo“, dodao je na početku.

Zabrinutost građana

Schmidt je podijelio neka lična iskustva iz BiH u proteklom periodu.

“Želim podijeliti lični utisak; ovih dana mi sve više prilaze građani svih pripadnosti i pitaju mogu li se pobrinuti da opet ovdje ne izbije rat. Ja uvijek govorim da ne vidim opasnost od rata jer niko to ne želi prolaziti. Nažalost, zapaljiva retorika i druge aktivnosti dovode u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

Međunarodna zajednica i susjedne države nisu zabilježile takve pokušaje od mog imenovanja. Moja ovlaštenja koje je dao PIC potvrđeno je rezolucijom Vijeća sigurnosti i drugim dokumentima. Dejtonski sporazum nije bio običan pravni dokument. Aneks 4 Ustava BiH je vrlo složen dokument koji bi imao koristi od daljeg demokratskog razvoja“.

Potom je govorio o reformama na EU putu i rastu tenzija.

“Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke u BiH, ne samo HDZ, hrvatski premijer je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH. Potreba za izmjenom Ustava, ne samo u ovom kontekstu je jednako važna. To se mora osigurati sa narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH.

Danas ja vas moram informisati da uslovi za punu implementaciju civilnih aspekata mirovnog sporazuma su se pogoršali u odnosu na ranije izvještaje. U prvom kvartalu smo imali veliki rast tenzija, jedna vanredna kriza u BiH. Ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi“.

Schmidt je potom ukazao na glavne razloge tenzija.

“Sve potiče iz reakcija na presudu Suda BiH u kojoj je osuđen predsjednik RS Milorad Dodik. Nedavni događaji su inicirani tako što je iskorištena prililka. Dodik je nakon presude intenzivirao napade na ustavni poredak i natjerao vlasti RS da usvoje zakone koji brane državnim agencijama da djeluju na području RS. Čak je ukazao na mogućnost secesije. Brzina kojom je nacrt usvojen pokazuje da su dokumenti ranije pripremljeni.

Ustavni sud je poništio zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta zemlje i ljudi. Institucije ovo moraju spriječiti kako bi se spriječio raspad zemlje i nefunkcionalnost“.

Ističe da je i koalicija na državnom nivou ugrožena.

“Koalicija na državnom nivou je ozbiljno ugrožena i došlo je do oklijevanja pristupa EU, reforme su zaustavljene. Ovo se može zaustaviti kroz angažman međunarodne zajednice bez oklijevanja.

Ekonomska situacija je stabilna uprkos političkoj krizi. Moramo imati bolje podatke kako bismo razumjeli situaciju i obaviti novi popis stanovništva”.

Nakon što je Schmidt završio izlaganje, na sjednicu VS-a vratio se ruski ambasador Nabenzja kako bi se obratio.

Uoči Schmidtova obraćanja ruski ambasador je napustio sjednicu.