Iako je ekonomska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. U uslovima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke BiH, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudan značaj za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu.
Prema dostupnim podacima, u devet mjeseci 2025. godine personalni transferi (novčane doznake iz inostranstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos ima direktan utjecaj na raspoloživi dohodak domaćinstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za domaćinstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske stabilnosti.
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 4,16 milijardi KM.
-Doznake iz inostranstva u značajnoj mjeri utiču na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji – rekli su za Fenu u CBBiH.
Uz to, priliv doznaka pozitivno utiče i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećavaju prihoda na tekućem računu i značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.
CBBiH ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je bh. dijaspora najprisutnija.
- S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se uzimaju u obzir prvenstveno kao stabilan izvor deviznih priliva, koji pozitivno utiče na platni bilans i nivo deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH ima obaveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike na raspolaganju, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove efekte na novčanu masu, potrošnju i inflatorne pritiske – ističu iz CBBiH.
Napomenuli su da su u BiH doznake važan faktor u ekonomiji jer povećavaju dohodak i uglavnom podstiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, trebaju biti usmjerene ka investicijama i proizvodnim sektorima da bi doprinijele održivom ekonomskom rastu. Iz CBBiH su dodali da postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima i da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se kao takvi objavljuju.
- CBBiH intenzivno radi na uvođenju sistema za instant plaćanja i s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za privredu. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH direktno potiče korištenje elektronskih kanala plaćanja, imajući u vidu da se radi o elektronskim uplatama koje se procesuiraju u realnom vremenu, što omogućava brže i sigurnije uplate, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama – istakli su iz CBBiH.
Priključenje SEPA području koje CBBiH koordinira i intenzivno radi i na pripremi pretpostavki operacionalizacije tog aranžmana takođe podrazumjeva da će doći do značajno bržih eurskih prekograničnih plaćanja, uz niže transakcijske troškove što će imati izuzetno pozitivan uticaj i na privredu i građane. Taj proces podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji će omogućiti podsticanje konkurentnosti pružalaca usluga kod plaćanja, a veće inovativnosti i stvaranje još značajnijih mehanizama za podsticanje digitalizacije u finansijskom sektoru generalno. U kontekstu doznaka iz dijaspore, biće značajno olakšan njihov priliv, jer će se moći slati brže i jeftinije.
U okviru finansijske edukacije stanovništva koju intenzivno provodi, CBBiH ukazuje i na najnovije trendove u digitalnom, bezgotovinskom plaćanju, dostupnom građanima BiH. S tim u vezi, CBBiH je, u saradnji sa Svjetskom bankom, objavila Vodič za digitalna plaćanja u kojem su informacije o tržišnim trendovima vezanim za mobilno i beskontaktno plaćanje i njegovim karakteristikama, uključujući različite pristupe digitalnom plaćanju u BiH, osnovnim vrstama digitalnog plaćanja, tehničkim zahtjevima i obavezama korisnika, kao i informacije o lažnim ili obmanjujućim praksama kojih bi korisnici plaćanja trebali biti svjesni. U toku je priprema inoviranog vodiča koji će biti značajan edukacioni materijal, a uključit će sadržajno i najnovije trendove na polju digitalnih plaćanja, a koji će uključiti informacije o instant plaćanjima i plaćanjima u okviru SEPA.
