Milorad Dodik, predsjednik RS kojem je nepravosnažno oduzet mandat i pravosnažno osuđeni pred Sudom BiH za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, nastavlja s pritiscima na institucije i pojedince u entitetu RS da ga slijepo slijede u rušenju ustavnog poretka.
Ovaj put meta je Komisija za izbor i imenovanja Narodne skupštine RS, koju Dodik pokušava natjerati da okonča konkurs za izbor članova entitetske izborne komisije, iako je taj konkurs poništen odlukom Ustavnog suda BiH.
Prema informacijama do kojih je došao Raport, Dodik je posebno nezadovoljan Ilijom Tamindžijom, predsjednikom skupštinske komisije i poslanikom SNSD-a, koji je 17. juna ove godine potpisao odluku o raspisivanju konkursa
No,nakon što je Ustavni sud BiH 10.jula poništio konkurs jer je proveden prema neustavnom izbornom zakonu RS, Tamindžija se povukao i nije zakazivao sjednicu Komisije, niti predložio razmatranje prijava pristiglih kandidata.
To je razljutilo Dodika koji je prema tvrdnjama Raportovih izvora Tamindžiji naredio da okonča konkurs, uprkos tome što je poništen.
Navodno je Tamindžija kako bi smirio razljućenog šefa obećao Dodiku da će sazvati za danas sjednicu koja bi razmatrala prijave pristigle na poništeni konkurs, ali poziv za sjednicu članovima Komisije do objave ovog teksta nije stigao.
Sama činjenica da sjednica Komisije nije sazivana tokom čitavog jula mjeseca niti u prvoj sedmici augusta može se tumačiti kao Tamindžijino poštivanje odluke Ustavnog suda BiH od 10. jula.
Podsjetimo, Ustavni sud BiH je na zahtjev Denisa Zvizdića još prošle godine proglasio izborni zakon RS neustavnim, a 10. Jula ove godine ,također nakon Zvizdićeve intervencije konstatovao i neizvršenje odluke Ustavnog suda BiH, poništivši sve akte koji iz njega proizilaze, uključujući konkurs za izbor članova entitetske izborne komisije.
Dodik sada faktički traži od funkcionera svoje stranke da ignorišu ovu odluku i nastave primjenu neustavnog zakona I poništenog konkursa.. Imenovanje entitetske izborne komisije Dodiku nije potrebno samo za eventualni referendum koji on najavljuje I koji bi također neustavan jer entiteti nemaju ovlasti da ga organizuju, već i za provedbu Zakona o finansiranju političkih organizacija RS.
Taj zakon je na prijedlog SNSD-a ukinuo finansiranje stranaka iz budžeta zato što je Dodikovoj stranci prije toga visoki predstavnik ukinuo sva sredstva iz budžeta, , ali je otvorio prostor za zloupotrebe i korupciju kroz preusmjeravanje javnih sredstava preko privatnih firmi bliskih SNSD-u.
Krivična odgovornost i posljedice
Ukoliko Tamindžija ipak popusti pod pritiskom i sazove sjednicu, ostaje pitanje da li će ostali članovi Komisije, posebno oni iz opozicije, pristati učestvovati u očiglednom kršenju Ustava.
Kao alternativno rješenje, spominje se mogućnost reizbora bivših članova entitetske izborne komisije od kojih je njih pet od ukupno sedam prošle godine dalo ostavke po Dodikovoj naredbi, dok su se članovi lokalnih izbornih komisija oglušili na taj poziv.
Dodik je prošle godine ipak učestvovao na lokalnim izborima prema državnom izbornom zakonu i u skladu s pravilima Centralne izborne komisije BiH, iako je ranije najavljivao da će RS provesti izbore po svom zakonu. Sada, ponovo, prisiljava svoje stranačke kolege da krše Ustav, a kada stvari krenu po zlu, odnosno kada se suoči s odgovornošću on sam traži zaštitu i pogodnosti, dok ostale ostavlja izložene zakonskim posljedicama.
Tako je Dodik postupio u slučaju Darka Ćuluma, direktora SIPA-e, a vjerovatno će isto učiniti i sa svakim ko odluči da ga posluša i njegove interese stavi ispred poštivanja ustavnog poretka.
Ustavni sud BiH je jasno naložio da se ne smije preduzimati nijedna radnja na osnovu ukinutog izbornog zakona RS, a svi koji to učine mogu snositi krivičnu odgovornost. Tužilaštvo BiH već bi trebalo da je dobilo ovu odluku Ustavnog suda BiH, što znači da bi nastavak konkursne procedure za izbor članova enetitetske izborne komisije po neustavnom zakonu mogao imati ozbiljne pravne posljedice za sve učesnike.
