Politika

ČOVIĆ PODIGAO BURU: Slavlje paradržave HRHB čiji su čelnici presuđeni za UZP

U Grudama obilježen Dan branitelja i 32. obljetnica paradržavne tvorevine HR HB.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović predvodio je danas u Grudama izaslanstvo HNS-a BiH na svečanom obilježavanju Dana branitelja općine Grude i 32. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Tom prigodom položeni su vijenci na grobu prvog predsjednika HR HB Mate Bobana u Goricama, a potom je u crkvi sv. Kate služena sveta misa za sve poginule hrvatske branitelje.

Svečani program nastavljen je mimohodom kroz središte Gruda te okupljanjem u Parku hrvatskih velikana. Čitanjem imena poginulih grudskih branitelja te molitvom koju je predvodio fra Mile Vlašić, odana je počast svima koji su svoje živote položili za slobodu hrvatskoga naroda u BiH. Zajednički vijenac na središnji spomenik poginulim braniteljima položili su članovi obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Općine Grude, izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno predsjednikom dr. Draganom Čovićem, izaslanstva institucija Republike Hrvatske, predstavnici Općine Grude te izaslanstvo Odbora branitelja Općine Grude.

U ime Odbora za branitelje Općinskog vijeća Grude, nazočnim se obratio predsjednik Odbora Jure Tomas istaknuvši: „Danas, obilježavajući 32. obljetnicu Hrvatske Republike Herceg-Bosne, prisjećamo se svih onih koji su svojom žrtvom omogućili da naš narod opstane i da s ponosom baštinimo slobodu koju danas živimo. Zahvaljujem svim veteranima, obiteljima poginulih, nestalih i umrlih branitelja, kao i svima koji su sudjelovali u organiziranju ovoga obilježavanja i dali svoju potporu.“ – poručio je Tomas.

Prigodnim riječima obratio se i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj rekavši: „Općina Grude i hrvatski branitelji neraskidivo su povezani s Domovinskim ratom, Hrvatskim vijećem obrane i Hrvatskom Republikom Herceg-Bosnom. To je temelj naše povijesti i naše opstojnosti, a naša je dužnost čuvati ga u memoriji i prenositi budućim naraštajima. Pred nama su novi zadaci – da domoljublje danas iskazujemo marljivošću, odgovornošću i radom za opće dobro, svjesni da nitko drugi umjesto nas neće rješavati izazove s kojima se suočavamo.“ – istaknuo je Grizelj.

Okupljenima se obratila i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja je u svom govoru podsjetila na važnost zajedništva i zahvalnosti prema svim hrvatskim braniteljima, naglasivši da je žrtva branitelja temelj slobode i opstojnosti hrvatskoga naroda.

„Ovdje u Grudama, mjestu koje je postalo sinonim za početke organiziranja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, zahvalnošću se prisjećamo svih branitelja. Svaki umrli branitelj, svaka obitelj zaslužuje poštovanje i njegovo ime ne smije biti zaboravljeno. Samo tako Herceg-Bosna će živjeti u svojoj punini, na način kako je zamišljena – danas, sutra i za sva vremena – kao zalog budućnosti. Herceg-Bosna ostat će simbol vremena, ali i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini sinonim svega onoga što jesmo“, poručila je predsjednica Bradara.

Uz Dragana Čovića, u izaslanstvu HNS-a BiH bili su: predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH Predrag Kožul, federalni ministar pravde Vedran Škobić, izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH Tomislav Mandić i Ivica Pavković, tajnik Glavnog vijeća HNS-a BiH Josip Merdžo, voditelj Odjela za branitelje Domovinskog rata u GV HNS-a BiH Mladen Begić, član Predsjedništva HNS-a BiH Miro Grabovac Titan, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministri u Vladi ŽZH Tomislav Pejić i Zvonimir Širić te predsjednik Udruge hrvatskih logoraša u BiH Miroslav Zelić.

Danas je u Mostaru također održana manifestacija povodom obljetnice paradžavne tvorevine.

Čović naglasio je značaj “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” u očuvanju prava Hrvata, ali i same Bosne i Hercegovine:

“Čestitam svima danas, na dan “Hrvatske Republike Herceg-Bosne”. Ona nije samo čuvala hrvatski narod — očuvala je i našu domovinu, Bosnu i Hercegovinu”, ustvrdio je Čović.

Dodao je da su tadašnje institucije, posebno sudska vlast, funkcionirale efikasnije nego mnoge današnje u okviru Dejtonske BiH te istakao potrebu nastavka izgradnje države kroz legitimne institucije i poštivanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda.

„Evropski put nema alternativu“, zaključio je Čović.

Predsjednica Federacije BiH i Sabora Hrvatske zajednice “Herceg-Bosna” Lidija Bradara podsjetila je na trajni značaj “Hrvatske Republike Herceg-Bosne” za budućnost Hrvata u BiH:

“To je poruka koju moramo prenijeti našoj djeci – da sloboda nije darovana, nego velika odgovornost koju svi zajedno trebamo nositi i ugrađivati u sve što radimo. Ponosni smo što smo imali svoju Hrvatsku zajednicu i što smo ostali u Bosni i Hercegovini kakvu smo tada sanjali i za kakvu se i danas zalažemo – Bosnu i Hercegovinu ravnopravnih naroda i zajamčenog položaja hrvatskog naroda.“

Obilježavanju su prisustvovali brojni zvaničnici i predstavnici HNS-a BiH, Vlade FBiH, kantonalnih vlada, članovi Parlamenta FBiH, predstavnici udruženja učesnika rata i logoraša, te gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) presudio je da je Hrvatska zajednica “Herceg-Bosna” bila udruženi zločinački poduhvat (UZP). Ova presuda donesena je u predmetu Tužilac protiv Jadranka Prlića i drugih, a presuda je izrečena 29. maja 2013. godine. Šestorica visokih zvaničnika “Herceg-Bosne” – Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić – proglašeni su krivim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Optuženi su za učešće u UZP-u čiji je cilj bio ukloniti muslimansko stanovništvo s područja koje je smatrano dijelom “Herceg-Bosne”, kako bi se ostvarila hrvatska dominacija. Presuda je potvrđena Žalbenim vijećem 29. novembra 2017. godine.

Prema presudi, UZP je postojao od sredine januara 1993. godine, a njegov cilj bio je stvaranje etnički čistog hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini, koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Članovi ovog udruženog zločinačkog poduhvata koristili su različite metode, uključujući deportaciju, ubistva, silovanja, zlostavljanja i uništavanje imovine, kako bi ostvarili svoj cilj.

Povezani članci