Burna je bila 33. obljetnici Hrvatske Republike Herceg-Bosne, održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Polaganjem vijenaca odana je počast hrvatskim braniteljima, dok je središnji dio večeri donio predstavljanje fotomonografije „1860 dana“ autora Joze Pavkovića.
Današnji datum nosi posebno povijesno značenje. U Grudama je 28. kolovoza 1993. godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preoblikovana u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, u vremenu intenzivnih ratnih zbivanja i međunarodnih pregovora o budućem uređenju Bosne i Hercegovine. Washingtonskim sporazumom 1994., a potom Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, uspostavljen je novi ustavni i politički okvir Bosne i Hercegovine, u koji su ugrađeni i elementi političkog i institucionalnog nasljeđa Herceg-Bosne.
„Kako dolaze nove obljetnice svjesniji smo značaja Herceg-Bosne, kao projekta koji je kroz svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast i sve svoje institucije očuvao hrvatski narod od Posavine, preko Središnje Bosne do Hercegovine. Sve državotvorne sastavnice Hrvatske Republike Herceg-Bosne utkane su u Daytonsku Bosnu i Hercegovinu i danas predstavljaju najuspješnije sastavnice iste“, kazao je predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović.
Čović je poručio kako odgovorno čuvanje vlastite povijesti mora biti povezano s pogledom prema budućnosti, u kojoj hrvatski narod na svakom dijelu Bosne i Hercegovine može živjeti svoj identitet kao suveren i konstitutivan narod, ustavno potpuno jednakopravan.
Na političko i povijesno značenje obljetnice osvrnuo se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić.
Podsjetio je na devedesete godine kao razdoblje najtežih iskušenja, ali i borbe hrvatskoga naroda za slobodu i opstanak u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istaknuo je kako se na to vrijeme danas može gledati s ponosom zbog ostvarenih ciljeva, ali i sa sviješću da politički posao vezan uz položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini još nije završen.
„Uspjeli smo pobijediti tada Jugoslavensku armiju. Uspjeli smo pobijediti ovdje u Bosni i Hercegovini. Uspjeli smo ostvariti naš tisućljetni san. Danas još trebamo raditi filigranske dorade naše politike. Ovdje trebamo još uvijek pomoći. Posao nije gotov“, ocijenio je Anušić.
Obljetnički dio večeri potom je dobio i svoj dokumentarni nastavak predstavljanjem fotomonografije „1860 dana“, koja na 1.184 stranice donosi više od 3.000 autentičnih fotografija i novinskih zapisa raspoređenih kroz 15 poglavlja. Na jednom su mjestu tako objedinjena svjedočanstva vremena čije se političke i povijesne posljedice razmatraju i više od tri desetljeća poslije.
O fotomonografiji je Čović govorio i kao jedan od njezinih predstavljača, izdvajajući način na koji Pavković dokumentira ratno vrijeme bez naknadnog usmjeravanja čitatelja prema određenom zaključku.
„Autor ništa ne izdvaja, ništa ne sugerira, on samo fotoaparatom svjedoči svoj ratni put bez dana radnog ili braniteljskog staža. Užasi koje rat nosi sa sobom od stradanja i progona ljudi, rušilačkih tragova urbicida, etnocida do genocida, možete doživjeti u fotografskom zapisu srušenog doma, vjerskih objekata, mostova te kulturnih i industrijskih objekata. Svojom bogatom građom fotomonografija je i znanstveni uradak autora Pavkovića koji može služiti kao izuzetna arhivska građa svima koji će u budućnosti istraživati Domovinski rat. Ona je dopuna istini i vrijednosti Domovinskog rata kao i dostojanstva naših branitelja“, poručio je Čović.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) u Hagu je pravosnažnom presudom u predmetu Prlić i drugi iz 2017. godine osudio političke i vojne čelnike Hrvatske Republike Herceg-Bosne za Udruženi zločinački poduhvat (UZP)
Cilj UZP-a bio je ostvarivanje dominacije Hrvata u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni putem etničkog čišćenja bošnjačkog (muslimanskog) stanovništva, s namjerom da se ta područja pripoje Republici Hrvatskoj ili da se proglase državom unutar BiH usko povezanom s Hrvatskom.
Presudom je potvrđeno da je sukob imao međunarodni karakter te da je Hrvatska, preko Hrvatske vojske (HV), imala cjelokupnu kontrolu nad Hrvatskim vijećem obrane (HVO). U UZP-u je, prema zaključku suda, učestvovao i tadašnji državni vrh R. Hrvatske predvođen Franjom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i Jankom Bobetkom.
