Donekle je normalno da Sarajevo, kao glavni grad BiH, bude najskuplji, ali ako se rast cijena usluga ne obuzda, to bi se, kako navode iz Turističke zajednice KS, u budućnosti moglo negativno odraziti, ne samo na broj domaćih, nego i stranih turista.

U prva četiri mjeseca ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 450.559 posjeta, što je za 4,3 posto više u odnosu na isti period 2024.Domaći turisti ostvarili su 4,8 posto posjeta manje u odnosu na isti period prošle, dok su strani turisti ostvarili 9,4 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine.

Broj domaćih turista bilježi pad, i to kada je riječ o broju noćenja, kaže Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZKS), a kao razlog navodi više cijene usluga. 

Sličan trend bilježi se širom naše zemlje, a osim viših cijena, problem su i neregistrirane posjete.- Uvijek postoji ta siva zona u privatnom smještaju i mi pokušavamo, u saradnji sa inspekcijom, da to svedemo na najmanju moguću mjeru. Domaći turisti najviše dolaze na dan ili koriste smještaj koji mi, kao Turistička zajednica KS, nemamo evidentiran. Što se tiče cijena, one jesu više u odnosu na prošlu godinu, pogotovo u Sarajevu. Poredeći sa Mostarom, Tuzlom, Banjom Lukom, u Sarajevu je puno skuplja hrana, piće, prenoćište - pojašnjava Fazlagić.

Donekle je normalno da Sarajevo, kao glavni grad BiH, bude najskuplji, ali ako se rast cijena usluga ne obuzda, to bi se, kako navode iz Turističke zajednice KS, u budućnosti moglo negativno odraziti, ne samo na broj domaćih, nego i stranih turista.- Još smo jako povoljni u ekonomskom smislu, ali ne znamo šta donosi budućnost. Nema razloga da se cijene hrane, pića i noćenja baš toliko povećavaju, jer inflacija u zemlji nije baš tolika, možda na godišnjem nivou do nekih 10-ak posto, sve preko toga nije uredu. Zbog svega nedavno smo imali polemike oko cijena kafe i ćevapa na Baščaršiji. Mišljenja sam da ne treba toliko podizati cijene jer je Sarajevo cjelogodišnja destinacija, a ne samo tokom tri ljetna mjeseca. Neka nam primjer budu zemlje u okruženju, poput Hrvatske i Crne Gore, koje su drastične podigle cijene, pa im se to odražava na turističku sezonu - ističe Fazlagić.

Kako bi se broj domaćih turista povećao, Fazlagić rješenje vidi u poticajima, kao što su vaučeri za odmor, koji su bili aktuelni u vrijeme pandemije koronavirusa.- Mislim da bi neki poticaji, u vidu vaučera koje smo ranije imali, pomogli da se broj domaćih turista poveća. Naravno, kada je riječ o vaučerima, potrebno je izvući pouku iz greški koje su tada pravljene i smanjiti prostor za manipulacije, kako bismo dobili stvarni efekt - navodi Fazlagić.

No Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma, govori kako trenutno ne razmišlja o uvođenju vaučera za domaće turiste.- Za ovu godinu budžet je davno usvojen i nemamo sredstva za tu namjenu - dodaje Pozdar.

Kaže da je ministarstvo prošle godine zatražilo pomoć Ekonomskog instituta Univerziteta u Sarajevu, koje je uradilo analizu - koliko su javni pozivi, odnosno programi koje ministarstvo finansira i podržava, adekvatni i koliko imaju smisla.- Ono što mi je žao jeste da je analiza obuhvatila samo tekuće transfere, ne i kapitalne? Pokazala je da su ulaganja u turističku infrastrukturu u ovom trenutku ono što Federalno ministarstvo okoliša i turizma treba da radi više i intenzivnije. Kada govorimo o kapitalnim ulaganjima, mislim na, primjera radi, obnovu Tvrđave u Travniku ili ulaganje u Nacionalni park Una u smislu izgradnje putnih pravaca - naglašava Pozder.

Prema njenim riječima, vaučeri su dijeljeni u vrijeme korone, kada su domaći turisti i bili fokus jer stranih nije bilo zbog ograničenih kretanja.- Analiza je pokazala da mjere, poput uvođenja vaučera, imaju kratkotrajan efekt i da se one uzimaju samo onda kada je turizam u padu. Kad je turizam, u rastu, kao što trenutno jeste, za takvim mjerama nema potrebe - ističe Pozder.Prema riječima ministrice, svi trenutni pokazatelji govore da brojke koje se odnose na turizam u BiH, odnosno FBiH, rastu.- Struka kaže - ne trebamo vaučere u ovoj godini. Naravno, naši građani misle drugačije i vjeruju da bi to bilo nešto što je poželjno iz njihovog ugla, ali ekonomija tvrdi drugačije, a moj zadatak je staviti akcenat na razvojni turizam, odnosno infrastrukturu - zaključuje Pozder.