Društvo

ODOLIJEVA BURI I ŽEGI: Drvo koje čuva dušu i tradiciju Mostara čeka na zaštitu

U hercegovačkom kršu ona prkosi buri i žegi, a u gradskim avlijama i sokacima stoljećima čuva najljepše priče i sjećanja. Košćela je istinski, živi simbol Mostara. Istražujemo šta ovo dugovječno drvo predstavlja za kolektivni duh grada, kako opstaje i na koji način je struka pokušava zaštiti.

Košćela za Mostarce nije samo drvo, već živi svjedok istorije. Pod njezinom dubokom hladovinom, u vrelim ljetnim danima, vijekovima su se rađali prvi razgovori i stvaralo javno mijenje. Simbolično i tradicionalno košćela se koristila protiv zlih duhova zato su je sadili pokraj bogomolja.

DARIO TERZIĆ, komunikolog i kroničar Mostara

"Kad si dijete možda i ne razmišljaš o toj simbolici, ali kada putuješ, pa evo i na sjeveru BiH kad razgovaraš sa ljudima vidiš da većina njih nisu ni čuli za košćelu niti su je vidjeli. I onda shvatiš da je košćela dio tog nekog našeg juznjačkog DNA. Što mi nosimo, što drugi nemaju".

Taj specifični hercegovački kod krije se u stablu koje je mnogo više od simbola. Košćela je prirodni štit Mostara. Njezina gusta krošnja i duboki korijeni već vijekovima ublažavaju ekstremne ljetne vrućine i stvaraju ugodnu mikroklimu na gradskim ulicama. 

AHMED DŽUBUR, profesor na Agromediteranskom fakultetu

"Njen habitus veoma široka, kao što sam rekao i gusta krošnja je idealna za odmor u sparnim ljetnim i vrelim danima, ne samo za ljude već i za ptice za insekte ona je dobra u ekološkom smislu jer u eri onečišćenja sa prašinom ne samo sa prašinom, evo svjedoci smo u Mostaru ovih intenzivnih onečišćenja rezidijuma teških metala, ostataka goretine sa PPM-ovima ispod. Znači izuzetno dobro apsorbuje sve te nečistoće."

Kada se spoje hercegovačka tradicija i njezina nevjerovatna moć pročišćavanja zraka, jasno je da Mostar bez košćele gubi svoj identitet.Kako grad danas brine o njezinom opstanku?

BOJAN SPASOJEVIĆ, dendrolog

"To je sad jedna od favorit kultura koje gradimo u gradu Mostaru, prvenstveno zbog njene otpornosti. Grad Mostar je u prošloj godini posadio 250 primjeraka Košćelena području od novoga mosta do kružnoga toka u zaliku gde smo formirali novi drvored u parkovima je sve češće sadimo uglavnom je sadimo na onim mjestima gdje joj ne možemo osigurati redovno navodnjavanje". 

Košćela u Mostaru nije samo dio flore, ona je dio kolektivnog pamćenja. Ona se spominje u pjesmama, ona uokviruje naše avlije i sokake. Kada prođete Mostarom, shvatićete da svaka stara košćela ima svoju priču i da je svjedok prohujalih vremena i generacija koje su odrasle u njenoj sjeni. Čuvajući nju, Mostar zapravo čuva samoga sebe, javlja BHRT.

Povezani članci