Novo zaduženje Republike Srpske na Londonskoj berzi - ponovo je pokrenulo raspravu o fiskalnoj stabilnosti i uslovima pod kojima se entitet zadužuje u inostranstvu. Dok ekonomska javnost upozorava na visoke kamatne stope, resorno ministarstvo aranžman ocjenjuje izuzetno uspješnim.
Zа dva mjeseca Vlada Republike Srpske zadužila se za 750 miliona eura. Nakon velikog zaduženja u martu u iznosu od pola milijarde eura, nedavno su ponovo izašli na Londonsku berzu zaduživši ovaj entitet za dodatnih 250 miliona eura i to po kamati od 6,375%.
Obveznice su, prema riječima resorne ministrice, kupili američki fondovi.
ZORA VIDOVIĆ, ministrica financija RS
"Pravila berze su takva da nakon 90 dana se mogu objaviti kupci i to je pravilo berze i to se ne smije prekršiti ako se prekrši plaćaju se velike kazne. Jedino vam mogu reći da je to bilo 9 fondova iz Amerike koji su kupili naše obveznice".
Opravdanost zaduženja brani i državni ministar finansija. Tvrdi da Vlade oba entiteta spadaju u nisko zadužene. Izlazak na međunarodno tržište pokazuje da institucije imaju kredibilitet kod stranih investitora i da se obveze servisiraju na vrijeme.
SRĐAN AMIDŽIĆ, ministar financija i trezora BiH
"Veselim se da će i Vlada FBiH 800 miliona eura ići sa zaduženjem na Londonskoj berzi što će pokazati kredibilitet i Vlade FBiH. Ljudi obično pričaju o tome hoće da li se jedna ili druga Vlada zadužila prilikom čega apsolutno ne analiziraju u kom procentu se servisira postojeći dug".
Dok vlast ne vidi ništa sporno u novim zaduženjima iz opozicije poručuju – guraju nas u dužničko ropstvo.
TANJA VUKOMANOVIĆ, poslanica PSS-a u NSRS
"To je guranje u ropstvo jedne porodice. Ta porodica neće moći da se oporavi nekoliko decenija tako da definitivno nije za pohvalu. Ako već postoji kriza i rupe u budžetu treba da se napravi ozbiljan plan kako da se RS izvuče iz ove krize a ne da se kriza rješava tako što će nas uvući u još veću krizu koja će trajati ko zna koliko godina".
Ekonomski analitičar pozorava da visoka cijena kapitala na stranim tržištima dugoročno ugrožava javne finansije ukoliko nisu namijenjene investicijama, navodeći da tržište preopoznaje rizike što je vidljivo i kroz visinu kamatne stope.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomski analitičar
"Kada god dođete u situaciju da uzimate novo zaduženje, putem obveznice ili kredita, da biste podmirili stare obaveze to je jasno u svjetskom finansijskom tržištu, jer onda naravno morate platiti više".
JASMINA SELIMOVIĆ, guvernerka Centralne banke BiH
"Ukoliko se uzima u investicione svrhe tad zaduženje nije problematično. Međutim ako su zaduženja isključivo u namjene socijalnih davanja ili nečega što ne stvara novu vrijednost u jednoj zemlji to može biti opasno i mora se voditi računa da to ne pređe određene mjere".
Za posljednje zaduženje od 250 miliona eura u narednih sedam godina Rеpublika Srpska će samo za kamate davati gotovo 16 miliona eura godišnje, što je ukupno gotovo 110 miliona eura, javlja BHRT.