Vrhbosanski nadbiskup u miru, kardinal Vinko Puljić gostovao je u emisiji "Centralni dnevnik" na FACE televiziji.

Tokom gostovanja analizirao je učešće na zagrebačkoj konferenciji o preustroju Bosne i Hercegovine, pitanje trećeg entiteta i legitimnost kandidata za državni vrh. Osvrnuo se i na demografski pad broja Hrvata i katolika u zemlji.

Penzionisani nadbiskup pojasnio je okolnosti odlaska na skup u Zagrebu na kojem su organizatori prikazali kartu trećeg entiteta. Istakao je da nije bio unaprijed upoznat sa temama izlaganja. Vinko Puljić, nekadašnji vrhbosanski nadbiskup, rekao je: "Vice Batarelo bio je kod mene, razgovarali smo. Došli su, ja sam rekao da idem, ne pitajući o čemu će biti riječ. Kad sam vidio o čemu se radi, sam govorio. Međutim, često puta ljudi ne gledaju što sam rekao, nego kontekst koji se dogodio."

Kardinal je podsjetio na svoje dugogodišnje stavove protiv teritorijalnih podjela unutar države. On smatra da takvi modeli potvrđuju ratne progone stanovništva. Puljić je rekao: "Od samog početka bio sam protiv entiteta jer time se legalizira etničko čišćenje. Po moralnom zakonu ja to ne mogu odobriti."

Prijedlog regionalne podjele države

Ustavna rješenja i izbor delegata u institucije države Bosne i Hercegovine ostaju ključni za opstanak konstitutivnih naroda. Izostanak institucionalnih promjena i ignorisanje zahtjeva za izmjenu izbornog sistema izazivaju političke reakcije. Puljić je rekao: "Sad kada vidim da nema pravednog rješenja, moramo naći rješenje da Hrvati ne bježe, da ostanu, da budemo na neki način jednakopravni građani i narod u toj zemlji Bosni i Hercegovini. Ako nema rješenja – otkad se traži modus da Hrvati sami svog predstavnika biraju i to se ignorira – jasno je da će to izazvati reakciju. Ako Hrvati biraju svoga predstavnika, ne dolazi do pitanja trećeg entiteta."

Teritorijalni planovi koji su predstavljeni u javnosti obuhvataju značajne dijelove Federacije Bosne i Hercegovine. Trenutni model izbora za Predsjedništvo BiH nameće potrebu za otvaranjem ovih tema među političkim akterima. Puljić je rekao: "Ta karta podrazumijeva da bi Hrvati vladali Bošnjacima nad značajnim dijelom – čitavim Mostarom, čitavom Hercegovinom, čitavom Srednjom Bosnom. Je li vama zamislivo da netko to zaista tako kaže i da netko na to mirno pristane i kaže 'ok, dat ćemo to Hrvatima'? Međutim, do tog pitanja ne bi ni došlo da nije došlo do ovakvog načina izbora za Predsjedništvo."

Biskupska konferencija kreirala je alternativni plan decentralizacije zasnovan na međuetničkom balansu. Prijedlog predviđa formiranje četiri regije sa centrima u gradovima Banja Luka, Tuzla, Sarajevo i Mostar, uz ograničenje nacionalne zastupljenosti na nivo između 30 i 40 posto. Puljić je rekao: "Niko nas nije podržao. To je u stvari regionalni pristup koji onemogućava preglasavanje."

Legitimnost kandidata i demografski kolaps

Analizirajući kandidate političkih partija za predstojeće izbore, Puljić je napravio jasnu distinkciju među ponuđenim opcijama. Stranke poput HDZ BiH i HDZ 1990 imaju legitiman politički kapacitet za predlaganje predstavnika. Puljić je rekao: "Ko je predstavio Kovačevića? Željko Komšić. Po čemu je on pokazao da će se zauzeti za Hrvate? Ni po čemu. On će sutra opet promijeniti košulju kad zatreba. Između Filipović i Lučića – to je legitimno. To su kandidati koje su predložile hrvatska stranke."

Puljić je rekao: "Banjalučka biskupija danas teško da ima 40.000 vjernika, i to starijih osoba. Vrhbosanska nadbiskupija pala je s 520.000 na 120.000." Trenutne procjene govore da u zemlji živi oko 285.000 Hrvata.

Političke tenzije i stalne nesuglasice među vladajućim strukturama predstavljaju glavni uzrok masovnog iseljavanja stanovništva. Građani napuštaju domovinu zbog osjećaja besperspektivnosti i nestabilnog okruženja. Puljić je zaključio: "Ljudi ne idu samo iz ekonomskih razloga. Dodijala su im ta prepucavanja. Umorili su se. Koliko god ja govorim o ostanku, teško je razbiti taj stereotip koji se nametnuo."