Snežana Marković, majka četvero djece, odlučila se za život na selu, koji, kaže, ima mnoštvo prednosti.

Kajmak pravi prema staroj recepturi, kako je naučila od svekrve.

- Moje jutro je počelo u pet sati, stavila sam mlijeko da se siri, onda sam završila obaveze oko stoke, ide i varenje mlijeka, razlijeva se na posude i kupimo kajmak - pojašnjava Markovićeva.

Za kilogram "žutog dukata" potrebno je oko 20 litara mlijeka. Ovakav način pravljenja kajmaka jedinstven je za ovaj kraj.

Od muže do trpeze, prođe najmanje tri mjeseca.

- Razlijeva se na posude, stoji tu 24 do 48 sati, ide u drvene kace, potom u ovčije mješine i u njima stoji od mjesec do dva da bi uzrio i pokupio miris. Po tome je specifičan - opisuje Markovićeva.

"Zlatni dukat" iz mješine postao je brend ovog kraja i prošle godine dobio je oznaku zaštićenog porijekla na nivou BiH.

Cilj Udruženja proizvođača Gatačkog kajmaka je plasman i zaštita proizvoda i na evropskom tržištu, a sada su korak bliže tome.

- S tim bi mi sačuvali našu tradiciju, tu autentičnost proizvoda, a same članice bi dobile i na cjenovnoj kategoriji. Svaki zaštićen proizvod, pogotovo na tom nivou, mora nositi dodantnu vrijednost - rekla je Dragana Milović, predsjednica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka.

Oznaka zaštićenog porijekla Gatačkog kajmaka potvrda je izuzetnog kvaliteta.

Zaštita na evropskom tlu doprinijela bi proizvođačima kajmaka bolju vidljivost i plasman na tržištu, ali i veću cijenu, koja sada iznosi 50 maraka po kilogramu.