Godina 2024. bila je vrlo turbulentna na međunarodnoj geopolitičkoj sceni, obilježili su je eskalacija ratova i sukobi, a što se tiče Bosne i Hercegovine, od promjene vlasti, i drugi procesi - izjavio je za Fenu potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović, rezimirajući godinu na izmaku.
Demokratska fronta BiH je napravila pun pogodak predlogom Dženane Čišije za ministricu finansija ZDK. U saradnji s kolegama pronašla je način da se radnicima ne isplaćuje pomoć, već da im se povećaju plaće, a novca nije falilo ni za važne kapitalne projekte. Najvažnije od svega je da nema afera, a ministrica Čišija za Ljudski.ba odgovara zašto je zaslužila veliko povjerenje u Vladi, ali i javnosti.
ZDK je usvojio ambiciozan budžet za narednu godinu, kako se došlo do toga?
Priprema Budžeta za narednu godinu bila je rezultat pažljivog planiranja i konsultacija sa svim relevantnim akterima, ministrima Vlade ZDK i premijerom Nezirom Pivićem, ali i pravilne i blagovremene organizacije obaveza i radnih zadataka unutar Ministarstva finansija. Značaj smo dali razvojnim projektima, socijalnoj zaštiti i jačanju privrednog sektora, uz istovremeno očuvanje fiskalne stabilnosti, kao temeljnog principa koji uvijek stavljamo u fokus rada Vlade ZDK. Kroz transparentan i participativan proces, nastojali smo uključiti potrebe svih građana našeg kantona, što je omogućilo donošenje jednog ambicioznog, ali realnog Budžeta koji odražava strateške ciljeve razvoja ZDK, stvaranje pogodne privredne klime i koji izražava spremnost Vlade na socijalni dijalog i činjenje kompromisa za dobrobit građana, na što sam kao ministrica Ministarstva finansija naročito ponosna. Pored toga, smatrali smo važnim i značajnim planirati povećanje plata svim uposlenicima koji platu primaju iz budžeta kantona, ali i svim uposlenicima ustanova kojima kanton uplaćuje transfer za isplatu plata.
Kako komentarišete odluku Vlade FBiH da pred sam kraj godine odobri grantove kantonima, za ZDK je to 32 miliona? Je li to iskrena podrška ili se iza toga krije nešto drugo?
Odluka Vlade FBiH da odobri grantove kantonima, uključujući ZDK, u iznosu od 31.878.226 KM, predstavlja jedan od važnih koraka koji doprinose jačanju finansijske stabilnosti kantona. Moj plan je da ovaj iznos iskoristimo odgovorno i u skladu s prioritetima koji će direktno poboljšati život naših građana, kao i u skladu sa Odlukom Vlade FBiH o namjeni utroška tih sredstava. Ne bih željela da spekulišemo o motivima iza takvih odluka Vlade FBiH, fokus mog djelovanja će uvijek biti u pravcu toga da osiguramo da dodijeljena sredstva budu utrošena transparentno i efikasno, i da krajnji korisnici, građani, osjete određena poboljšana ulaganjem navedenih sredstava, jer bilo kakvo drugačije djelovanje je isključivo na štetu građana, čega su, vjerujem, i u Vladi FBIH bili svjesni.
:UIO se godinama hvali redovnim povećanjem prihoda, zašto to kantoni, ili bar većina, ne osjete?
Povećanje prihoda na državnom nivou svakako doprinosi stabilizaciji javnih finansija, shodno navedenom i stabilizaciji finansija kantonalnih budžeta, ali kantoni često ne osjete proporcionalne benefite zbog trenutnog sistema raspodjele tih prihoda. Naime, važeća formula za raspodjelu prihoda između države, entiteta, kantona i općina ne uzima dovoljno u obzir specifične potrebe i fiskalne kapacitete pojedinih kantona, kao ni njihovu privrednu aktivnost.Obzirom da je ZDK jedan od industrijski najrazvijenijih kantona i značajan faktor u ukupnim prihodima od indirektnih poreza, smatram da je postojeći sistem neadekvatan. Važno je napomenuti i činjenicu da su prihodi značajno povećani, zbog čega iz godine u godinu imamo veće budžete, ali u skladu sa povećanjem prihoda povećavaju se i rashodi. Smatram da sistem treba da se revidira kako bi kantoni s većim doprinosom dobili i proporcionalno veće prihode.Pored toga, izazov predstavlja i kašnjenje u transferima s viših nivoa vlasti, što često dovodi kantone u situaciju da se oslanjaju na vlastite rezerve kako bi osigurali stabilno finansiranje svojih obaveza. Mi u ZDK se zalažemo za otvoren dijalog s nadležnim institucijama kako bismo postigli pravedniji model raspodjele, jer povećanje prihoda na državnom nivou treba biti reflektovano kroz kvalitetnije usluge za građane u svim dijelovima BiH.
ZDK nije isplaćivao pomoć radnicima, vi ste se opredijelili za povećanje plaća, razumiju li to sindikati?
Naš prioritet bio je osigurati dugoročno održiv i pravedan model podrške zaposlenicima, što smo postigli povećanjem plata, kao vrijednosti koju radnici najviše osjete. Ovaj pristup omogućava kontinuirano poboljšanje životnog standarda svih zaposlenih u javnom sektoru. Sindikati su ključni partneri u ovom procesu, i kroz stalni dijalog nastojimo objasniti naše odluke te zajedno raditi na unaprjeđenju prava zaposlenika, a vrijedi istaći i spremnost svih strana na kompromise i socijalni dijalog, što na kraju na obostrano zadovoljstvo dovodi do zadovoljavajućih rješenja. U posljednje dvije godine, od kako obnašam funkciju ministrice Ministarstva finansija, imali smo povećanje plata zaposlenicima za skoro 40%, uzimajući u obzir da svako naredno povećanje uključuje prethodno.
Na što ste tokom mandata posebno ponosni?
Posebno sam ponosna na to što smo uspjeli očuvati fiskalnu stabilnost ZDK-a uprkos globalnim i lokalnim ekonomskim izazovima, kao i komplikovanim odnosima u sferi državne i federalne vlasti kao zasebnog izazova, ali bih istakla i nekoliko konkretnih primjera koji oslikavaju naš rad. Pokrenuli smo značajne infrastrukturne projekte poput modernizacije putne mreže i ulaganja u javne objekte, uključujući škole i zdravstvene ustanove. U oblasti socijalne politike, povećali smo sredstva za zaštitu osjetljivih kategorija, uključujući podršku djeci s poteškoćama u razvoju i jednokratne pomoći socijalno ugroženim porodicama.Također, uspješno smo realizirali projekt povećanja plata za zaposlenike, što je značajno doprinijelo njihovom zadovoljstvu i motivaciji. Osigurali smo stabilno finansiranje ključnih sektora, uključujući obrazovanje, zdravstvo i policiju, a posebno bih izdvojila naš doprinos digitalizaciji upravnih procesa, što je povećalo efikasnost i transparentnost našeg rada. Unaprijedili smo socijalni dijalog sa predstavnicima sindikata, što predstavlja jedan zdrav i dobar temelj za saradnju u narednom period.Sve ove mjere rezultat su odgovornog upravljanja javnim sredstvima i reflektuju našu posvećenost unapređenju kvalitete života svih građana ZDK-a.
Na kolege ste ostavili dojam povjerenja, premijer vas ostavlja da ga mijenjate, šta vam to znači?
Povjerenje koje mi je ukazano od strane kolega i premijera smatram izuzetno značajnim, jer ono predstavlja priznanje za moj dosadašnji rad i odgovornost koju nosim kao ministrica finansija. Ovo povjerenje ukazuje da su kolege prepoznale moju profesionalnost, predanost i sposobnost donošenja strateških odluka u ključnim momentima.Takav tip odgovornosti me dodatno motivira da nastavim raditi na jačanju povjerenja i unapređenju međusobne saradnje unutar Vlade. Smatram da je povjerenje ključno za uspješnu realizaciju zajedničkih ciljeva, a moja uloga u tome je da doprinosim stabilnosti, transparentnosti i rezultatima koji će biti u interesu svih građana ZDK-a.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je kako vjeruje da uhićenje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića neće dodatno usporiti BiH na putu u euroatlantske integracije.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić iznio je svoje mišljenje o radu državne koalicije i budućnosti odnosa u BiH.
Bivši srbijanski rukometaš Vladimir Mandić, inače član Srpske napredne stranke, vlasnik je ukupno 46 nekretnina na dvije ekskluzivne lokacije u Beogradu, otkriva Nova.rs.
Riječ je o čak 4.502 kvadrata koji su smješteni u objektima na Dedinju i u strogom centru grada, nadomak Beograda na vodi. Pored toga, Mandić je suvlasnik i jedne parcele od 941 kvadrata. Interesantno je da se kao suvlasnik većine ovih nepokretnosti spominje firma, koja je ugašena, a čiji je vlasnik Branislav Okuka, jedan od najbližih saradnika predsjednika RS Milorada Dodika.
Vladimir Mandić se godinama unazad percipira kao operativac SNS, čija je posebna nadležnost – mešanje u izbore. Bilo da su oni u Republici Srpskoj, Crnoj Gori ili Srbiji. Poslije beogradskih izbora u decembru prošle godine, otkriveno je da je u zgradi koja je u njegovom vlasništvu okriveno 121 lažnih birača. Mahom iz RS, ali o tome nešto kasnije.
Na jednoj od najekskluzivnijih lokacija u Beogradu, u Ulici majora Jagodića na Dedinju, Mandić u suvlasništvu ima dva objekta, jedan od 749 i drugi od 257 kvadrata. Pored toga, na njegovo ime se vode i troetažni stan od 248, i garaža od 34 kvadratnih metara.
Pored Dedinja, Vladimir Mandić očito je veoma zainteresovan za još jednu ekskluzivnu lokaciju, u neposrednoj blizini Beograda na vodi.
U Ulici Kraljevića Marka, nadomak zgrade Geozavoda u kojoj se inače nalazi sjedište Beograda na vodi, Vladimir Mandić što sam, što u suvlasništvu, ima toliko nekretnina da ih je zaista teško nabrojati. Posebno je interesantna firma sa kojom mahom dijeli vlasništvo nad ovim nekretninama.
Riječ je o kompaniji Man Co.
U prvi mah, na pamet pada zapravo Mandićeva firma Manco Plus, međutim, riječ je o dvije različite firme.
Kompanija Man Co, koja se spominje kao suvlasnik u većini Mandićevih nekretnina u centru Beograda, zapravo, pripada Branislavu Okuki, jednom od najbližih saradnika predsjednika RS Milorada Dodika.
Ovo je posebno interesantno ako se posmatra iz ugla decembarskih izbora u Beogradu, nakon kojih su predstavnici Stranke slobode i pravde otkrili da je u jednoj od Mandićevih zgrada, koja se nalazi na adresi Kraljevića Marka broj 9 otkriven čak 121 fantomski birač. Riječ je o ljudima koji su mahom dolazili iz RS i lažno prijavljivali boravište u Beogradu, kako bi stekli pravo da glasaju na izborima u glavnom gradu Srbije.
U istoj toj ulici, Mandić i kompanija Man Co poseduju u suvlasništvu čak 34 nekretnine. Sedam se vodi samo na Mandićevo ime, dok je pomenuta parcela od 941 kvadrata, takođe u zajedničkom vlasništvu.
Kako saznaje Nova, Mandić je tražio i dozvolu za rekonstrukciju, adaptaciju i dogradnju stambeno-poslovnog prostora. Upravo onog u kojem su “pronađeni” lažni birači.
Svojevremeno je optužen, pa oslobođen, za pokušaj ubistva. Sin je Momčila Mandića, tajkuna bliskog zločincu Radovanu Karadžiću.
U septembru 2022. godine, policija u Banjaluci ga je uhapsila u naselju Borik, a zajedno sa njim je uhapšen i Adam Šukalo, takođe funkcioner Srpske napredne stranke. Policajci su tada zaustavili automobil u kojem su bila njih dvojica, pretresla vozilo, a potom ih, navodno bez objašnjenja, privela. Oni su saslušani u policiji, a potom pušteni, ali nije bilo obrazloženo da li su saslušani u svojstvu građanina ili ih organi Republike Srpske sumnjiče za neko krivično djelo.
Privođen je i tokom kampanje za lokalne izbore u Nikšiću, sa još osam osoba, među kojima je bila i “bezbjednosno interesantna osoba“ iz Beograda Dane Šijan.
Stanovnici sela u opštini Maglaj već šesti dan nemaju pristup električnoj energiji, zbog čega su se okupili ispred poslovnice Elektroprivrede u Maglaju kako bi izrazili nezadovoljstvo i tražili odgovornost nadležnih institucija, kao i hitno rješenje problema.
Prema mišljenju Igora Crnatka iz PDP-a sve je više bisera Radovana Viškovića, ako tako nastavi preskočiće Željku Cvijanović. Ovaj je malo remek djelo: Kaže Višković da je hapšenje Nenada Nešića pritisak na Srbe u institucijama BiH, a cijelu istragu i hapšenje izvelo Ministarstvo unutrašnjih poslova njegove Vlade!!!???
U godini na izmaku napravljeno je nekoliko važnih koraka naprijed, no Bosna i Hercegovina i dalje se suočava se s brojnim izazovima na svom putu prema članstvu u Europskoj uniji.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu na današnjoj sjednici usvojila više odluka u iznosu od 1.425.109,00 KM, a koje su vezane za realizaciju Programa utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2024. godinu u iznosu od 906.632,00 KM i Programa utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za zdravstvenu zaštitu životinja u 2024. godini.
Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Nezir Pivić, donijela je deset uredbi kojima se poboljšavaju položaj i prava branilačke populacije u ovom kantonu.
