Kako iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a, bila je tema razgovora predstavnika zapadnih zemalja i Ureda visokog predstavnika, potvrdio je sam Christian Schmigt. Razgovarano je, ali ne i odlučeno. Mandat OHR-a jasno je definisan Agendom 5+2, no ko ima intencije za njegovo ograničenje ili ukidanje?
Goran Bubić, advokat iz Banje Luke koji pred Sudom BiH brani Milorada Dodika između ostalog i od optužbi da je 7. jula 2023. godine donio Ukaz, o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS uprkos tome što je visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula 2023. poništio taj zakon , itekako poštuje i priznaje Ustavni sud BiH, iako u javnosti gorljivo brani postupak svog klijenta i govori ono što je milo Dodikovim ušima.
Najavljena ‘inventura’ u nekim stranačkim podružnicama HDZ-a BiH je očigledno prolongirana. Bilo je govora o pospremanju u Širokom Brijegu, Čapljini i Livnu, međutim ta je priča nekako gurnuta u stranu.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović kazala je da "politička nestabilnost u BiH nema nikakve veze sa Rusijom, već sa svojatanjem BiH od bošnjačkih predstavnika koji brutalno i u kontinuitetu krše Ustav i Dejtonski sporazum, uz asistenciju pojedinih stranaca".
Glas lokalne zajednice u Olovu nadležni ne čuju. A, već godinu i pol se upozorava na ugroženost rijeke Bioštice, poznate po iznimnoj biološkoj raznolikosti. Je li ugrožena i pitka voda u Olovu?
Advokati koji pred Državnim sudom po službenoj dužnosti brane optužene u predmetima ratnih zločina nisu već šest mjeseci primili nikakvu naknadu za svoj rad jer nije usvojen državni budžet. Zbog toga je u najmanje jednom predmetu traženo da se ročišta zakazuju sa što većim razmacima, a drugi advokati su upozorili da bi moglo doći do značajnijeg zastoja u suđenjima za ratne zločine.
Osamdeset posto građana BiH ove godine treba zamijeniti dokumente – za dva-tri mjeseca će to biti milion dokumenata koji će biti zamijenjeni ove godine, kazao je za Dnevnik 2 FTV-a Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, ali i istakao da, iako državni budžet nije usvojen, izdavanje ličnih dokumenta nije ugroženo.
Kako iskombinovati evropsku integraciju Bosne i Hercegovine i prisustvo OHR-a, bila je tema razgovora predstavnika zapadnih zemalja i Ureda visokog predstavnika, potvrdio je sam Christian Schmigt. Razgovarano je, ali ne i odlučeno.
Bosna i Hercegovina bi u pregovorima o pridruživanju EU trebalo da ima tri glavna pregovarača iz tri konstitutivna naroda, koji bi se rotirali na svakih osam mjeseci ili godinu dana, a na mjestu prvog glavnog pregovarača treba da bude Srbin, piše “Večernji list” izdanje za BiH.
Iako odluka o tome ko će biti glavni pregovarači sa EU još nije donesena, “Večernji” piše da se pretpostavlja da to ne mogu biti ministri Savjeta ministara jer je riječ o opsežnom, složenom i stručnom poslu koji zahtijeva isključivu posvećenost.
List navodi da glavni pregovarač za članstvo u EU ima ključnu ulogu u procesu pregovaranja, ali će to u BiH podrazumijevati i postizanje kompromisa između predstavnika tri naroda i svih nivoa vlasti.
Kako navodi, BiH će prije početka pregovora morati utvrditi pregovarački okvir, koji je najvažniji dokument koji bi obuhvatio sva iskušenja kojima će se BiH i EU baviti u narednom periodu.
Prema opisu posla, glavni pregovarač koordiniraproces pregovora u BiH i prema EU i organizaciono je na vrhu piramide i nadzire cijelu pregovaračku strukturu, ali se njegova uloga ne može posmatrati odvojeno od ostatka tima, jer uz glavnog pregovarača čitav tim detaljno razrađuje plan djelovanja, analizira zakonodavstvo i sprovodi “skrining”.
BiH je pred kraj prošle godine dobila status države koja može pregovarati s EU o pristupanju.
Umeđuvremenu, Unija je usvojila i Plan rasta, "težak" šest milijardi eura. Od tog novca, BiH bi pripalo nešto malo više od milijardu eura. Preduslov za doznačavanje prve tranše je usvajanje Budžeta za ovu godinu, koji naša država nema. Prepreka na tom putu je, naravno, Milorad Dodik. On zahtijeva da se zajedno s Budžetom postigne i dogovor o raspodjeli oko 800 miliona KM koji se nalaze na računima državnih agencija, poput Elektroprenosa, Regulatorne agencije za komunikacije, Uprave za indirektno oporezivanje. Trošenje tog novca striktno je definirano zakonima, a Dodik želi dio od 800 miliona za sebe.
Ukoliko BiH ne usvoji Budžet, u startu bi mogla izgubiti oko 150 miliona KM iz Plana rasta.
"Interesantno je koliko ovih dana koalicioni partneri SNSD i SDP, Zukan Helez i „srpska reprezentacija“ komentarišu eventualnu promjenu sastava Doma naroda BiH. Ne znam čemu strahovi ili nadanja, ili bolje rečeno čemu nervoza."
