Sva tri prijedloga zakona o Sudu BiH koja su u opticaju ne ispunjavaju EU standarde. Poseban problem je i naziv samog zakona.
Za narednu sedmicu su zakazane hitne sjednice Predstavničkog doma PS BiH i Doma naroda PS BiH, a na čijem dnevnom redu su različiti prijedlozi zakona o Sudu BiH. Jedan je predložila delegatkinja u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš (HDZ BiH), a drugi državni zastupnik Predrag Kojović (Naša stranka). Prvo će biti održana sjednica Predstavničkog doma PS BiH 28. maja, a dan kasnije i Doma naroda PS BiH, piše Patria.
Naredne sedmice je zakazana i sjednica Vijeća ministara BiH, a postoji i Nacrta Zakona o Sudu BiH koji je pripremilo Ministarstvo pravde BiH ali oko kojeg nije bilo saglasnosti u Vijeću ministara BiH i koji je više puta skidan sa dnevnog reda Vijeća ministara BiH.
Ono što je sporno u sva tri prijedloga koja sada postoje jeste smanjenje nadležnosti Suda BiH, odnosno preciziranje određenih krivičnih djela koja bi sudio Sud BiH, dok bi sve ostalo radili entitetski odnosno niži sudovi.
Također, u ova tri prijedloga sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH je na različitim mjestima. Tako je u zakonu koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH ostavljena mogućnost da se u roku od godinu odredi sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH ako se sada ne može postići saglasnost.
Podsjećamo, SNSD je insistirao da sjedište bude u Banja Luci, dok je strankama Trojke to bilo neprihvatljivo te su nudili da to bude Istočno Sarajevo.
I sam ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) je 6. februara ove godine kazao da je u Nacrtu zakona o sudu Bosne i Hercegovine sporno sjedište Apelacionog suda i kaznene nadležnosti. On je predlagao da Apelacioni sud bude smješten u Mostaru, ali da za to nije bilo podrške.
U prijedlogu koji je iznenada u proceduru uputila Marina Pendeš, sjedište Apelacionog odjeljenja Suda je u općini Istočno Novo Sarajevo.
U prijedlogu koji je također iznenada u proceduru uputio Predrag Kojović, sjedište Apelacijskog odjeljenja Suda BiH se predviđa na Palama (Grad Istočno Sarajevo). S obzirom na izjave koje su dolazile iz stranaka Trojke, ovaj prijedlog je usaglašen i sa opozicijom iz Rs.
Kada je riječ o nadležnostima Suda BiH i Apelacijskog odjeljenja i u prijedlogu Pendeš i Kojovića nema ratnih zločina i zločina genocida kao što je to propisano aktuelnim Zakonom o Sudu BiH.
S druge strane, zakoni koji su iz tzv. seta evropskih zakona trebaju biti usklađeni sa pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije.
Osim sjedišta Apelacijskog odjeljenja Suda BiH važnije je pitanje nadležnosti Suda BiH. Predloženim odredbama sužava se nadležnost Suda BiH, te ostavlja prostor za procesuiranje predmeta na entitetskim ili nižim sudovima, bez obzira na odredbu da će sud procesuirati djela iz Krivičnog zakona BiH, a posebno jer u prijedlozima više nema ratnih zločina i zločina genocida kako je to jasno precizirano Zakonom o Sudu BiH koji je na snazi.
Također, Venecijanska komisija u svojim preporukama nedvosmisleno tvrdi da bilo koja sudska vlast, odnosno sudovi ne mogu biti popunjavani na temelju etničke pripadnosti, jer se time vrši direktan udar na profesionalizam, nepristrasnost i kvalitetu samog suda. To se odnosi na sve sudove, sa posebnim akcentom na državne sudove, uključujući i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao i VSTV.
Sva tri prijedloga zakona o Sudu BiH koja su u opticaju ne ispunjavaju EU standarde. Poseban problem je i naziv samog zakona. Ako je traženo da BiH donese zakon kojim bi uredila postojanje sudova na državnom nivou, a kojim se predviđa i Apelacioni sud kao zasebna pravosudna institucija, onda bi tačan naziv zakona trebao biti "zakon o sudovima BiH". Suština i jeste da postoji Apelacioni sud BiH kao drugostepeni sud i da se konačno razdvoji od Suda BiH. Usvajanje ovakvih polovičnih rješenja otežava daljnji rad Suda BiH, jer svaka promjena zakona utječe na rad institucije i sudija. A EU će očito morati i ovaj zakon ponovo vratiti bh. političarima.
