Izborni rezultati u Srbiji mogli bi značajno oslabiti političku poziciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a mogućnost poboljšanja odnosa nove vlasti u Srbiji sa Bosnom i Hercegovinomzavisiće i od spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novu situaciju - ocijenio je u razgovoru za Fenu politički analitičar Srećko Latal.

Govoreći o budućem odnosu Srbije sa Republikom Srpskom, Latal kaže da je već sada izvjesno da će doći do slabljenja Dodikove pozicije.

- Izvjesno je da će ovakvi izborni rezultati oslabiti Milorada Dodika. Zapravo, vjerujem da se to već dogodilo i da je toga svjestan i sam Dodik. Upravo zato je već nakon izborne noći pokušao napraviti zaokret od 180 stepeni i izraziti podršku Studentskoj listi - rekao je Latal.

Istakao je da predstavnici Studentske liste, ali i značajan dio građana Srbije, Dodika doživljavaju kao političkog aktera sličnog Aleksandru Vučiću. Kako je pojasnio, riječ je o percepciji Dodika kao političara koji prije svega vodi računa o vlastitim i porodičnim interesima te nastoji centralizirati političku moć, ograničiti ili ukinuti demokratske procese i staviti institucije pod svoju kontrolu.

Zbog toga smatra da izborni rezultat u Srbiji značajno sužava Dodikove političke opcije, uključujući i dosadašnji nivo finansijske podrške iz Srbije.

- Teško je očekivati nastavak finansijske podrške iz Srbije u obimu kakav je postojao prethodnih godina, a koja je, u suštini, pomagala održavanju finansijske stabilnosti Republike Srpske. S druge strane, poznato je da Milorad Dodik ima nekretnine i firme u Srbiji. Ukoliko nova vlast ozbiljno krene u procese borbe protiv korupcije, lustracije i ispitivanja porijekla imovine, prije ili kasnije i on će se 'naći na tapetu' - ocijenio je Latal.

Komentirajući najavu nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića da će nakon izbora raditi na poboljšanju odnosa sa susjednim državama, kazao je da mogućnost poboljšanja odnosa nove vlasti u Srbiji sa BiH neće zavisiti isključivo od Beograda, već i od spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novu situaciju.

Latal smatra da su političke stranke sa sjedištem u Sarajevu u velikoj mjeri također bile odgovorne za dosadašnje, kako je rekao, veoma loše odnose sa Beogradom i Zagrebom, jer nisu uspijevale pronaći odgovarajuće modele saradnje, bez obzira na odnose koje su Srbija i Hrvatska u proteklih 30 do 40 godina gradile sa svojim političkim partnerima u BiH.

- Vjerujem da i danas postoje mogućnosti za izgradnju boljih odnosa i nadam se da će političko Sarajevo prepoznati priliku koja se otvara nakon ovih izbornih rezultata u Srbiji - naglasio je Latal.

Govoreći o tome može li se nakon promjene vlasti očekivati promjena odnosa Srbije prema Rusiji, posebno u pogledu eventualnog uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, Latal kaže da prve izjave predstavnika Studentske liste ne ukazuju na velike zaokrete u međunarodnoj politici.

- Već prve izjave predstavnika Studentske liste pokazale su da će glavni fokus nove vlasti biti na 'čišćenju' unutrašnjih institucija i procesa. Također, prilično jasno su poručili da ne planiraju praviti velike zaokrete na međunarodnom planu, što je i realno - rekao je, ukazujući na energetsku zavisnost Srbije od Rusije kao jedanog od važnih faktora koji će uticati na odnos buduće vlasti prema Moskvi.

Srbija, kako kaže, poput BiH, u značajnoj mjeri zavisi od ruskog gasa i njegove cijene. Ugovor o snabdijevanju Srbije ruskim gasom ističe u decembru, zbog čega Latal ne smatra realnim da bi nova vlast u tom trenutku povlačila drastične poteze prema Rusiji.

Dodao je da je aktuelna geopolitička situacija izuzetno haotična i da mnoge države zbog toga pokušavaju održavati balansirane odnose s različitim međunarodnim akterima.

Kada je riječ o usklađivanju vanjske politike sa Evropskom unijom te budućem odnosu nove vlasti u Srbiji prema EU, Latal je ocijenio da je proces proširenja Evropske unije trenutno u zastoju i da se to ne odnosi samo na Srbiju ili BiH, već i na ostatak zapadnog Balkana.

Politički analitičar ne vjeruje ni da će Crna Gora uskoro postati članica EU, iako smatra da bi do kraja godine mogla ostvariti određeni napredak na tom putu.

Suštinski problem, smatra Latal, je to što većina, ili možda gotovo sve članice EU, u sadašnjim geopolitičkim okolnostima nisu spremne prihvatiti nove članice prije nego što se sama EU suoči sa svojim unutrašnjim problemima, prođe kroz proces transformacije i odluči "kakva Evropska unija zapravo želi biti".

- Ono što se kod nas zove evropska agenda od samog početka je na Balkanu u potpunosti pogrešno predstavljeno. Evropski zvaničnici, ali i naši političari, evropske reforme posmatraju kao nešto što je bitno za Evropsku uniju - kazao je Latal.

Naglašava, međutim, da bi te reforme prvenstveno trebale biti važne državama zapadnog Balkana da bi uspostavile kvalitetnije sisteme vlasti i unaprijedile institucije, javnu upravu i javne procese. Po njegovoj ocjeni, ta priča već godinama ide u pogrešnom pravcu.

- Zbog toga danas proces proširenja ne bih nazvao mrtvim, ali svakako nije realan. To, međutim, ne znači da Srbija, BiH i ostale zemlje regiona ne bi trebale nastaviti provoditi reforme koje su prvenstveno u našem interesu, a tek onda u interesu Brisela - istakao je Latal.

Govoreći o tome može li Studentska lista nakon izborne pobjede zaista provesti najavljene promjene, posebno u borbi protiv korupcije te u pravosuđu i medijima, Latal kaže da u ovom trenutku nije moguće dati pouzdan odgovor jer je izvjesno da će se suočiti sa otporima struktura dosadašnje vlasti koje su, kako navodi, inkorporirane u sve pore društva u Srbiji.

- Da li će i u kojoj mjeri uspjeti, tek ostaje da se vidi, jer mislim da je izborni rezultat samo prva runda - kazao je.

Sada će, dodaje, biti potrebno vidjeti kako će biti formirana vlast, kako će na taj proces reagirati dosadašnja vlast te kako će Studentska lista odgovoriti na otpore koji su izvjesni i koji se već najavljuju i pojavljuju.

- Ova priča tek počinje. Ovo je početak, a ne kraj procesa demontiranja vlasti Aleksandra Vučića - naglasio je Latal.

Mišljenja je da je od početka bilo jasno da studentske grupacije, kao i sama Studentska lista, predstavljaju prilično heterogeno političko tijelo. Tek će se, smatra, vidjeti kako će se politički pozicionirati na spektru od krajnje desnice do krajnje ljevice, budući da su studentske grupe tokom proteklih godinu dana i više okupljale različite političke i društvene grupacije.

Ono što ih je povezivalo, zajedno sa velikim brojem birača u Srbiji, bila je želja za smjenom Aleksandra Vučića, koji je, kako je Latal kazao, "narodski rečeno, mnogima već odavno dojadio".

- Sada slijedi faza u kojoj će se pokazati u kojem pravcu žele ići. Prvi signali su važni i, po mom mišljenju, pozitivni. Predstavnici Studentske liste od izborne noći naglašavaju da će im prioritet biti razgradnja sistema vlasti koji je uspostavio Aleksandar Vučić, posebno kroz borbu protiv korupcije koja je zahvatila sve pore srbijanskog društva - kazao je.

Koliko će otpor dosadašnje vlasti biti snažan i koliko će Studentska lista biti uspješna u ostvarivanju svojih ciljeva, Latal vidi kao pitanje procesa, a ne jednog političkog događaja ili trenutka.

Naglašava da taj proces zapravo još nije ni počeo jer bi najprije trebalo potvrditi izborne rezultate, nakon čega slijedi formiranje nove vlasti. Po njegovoj procjeni, vrlo je vjerovatno da će taj proces trajati duže od mjesec dana te ne očekuje da će novi parlament, a potom i nova Vlada Srbije, biti uspostavljeni prije decembra, uz mogućnost da se to dogodi i kasnije.

- Predstoji period tokom kojeg će se Studentska lista, koja je dobrim dijelom nova u politici, suočavati s lokalnom realnošću te regionalnim i globalnim izazovima. Kroz taj proces će učiti i polako ići dalje - zaključio je Latal.