Fokus Radiotelevizije Herceg-Bosne urednika i voditelja Jurice Gudelja u novom izdanju donio je analizu presude Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine.

O značenju ove odluke, njezinim političkim i ustavnopravnim implikacijama te o procesu pred ESLJP-om govorili su Davor Bunoza, ministar pravde BiH, i Monika Mijić, zastupnica BiH pred Sudom u Strasbourgu.

Ministar pravde Davor Bunoza podsjetio je da je u prvostupanjskoj odluci Europski sud po prvi put odlučivao o aktivnom biračkom pravu, odnosno pravu da biraš, te zauzeo stav da BiH treba biti organizirana kao jedna izborna jedinica.

„To bi značilo da bi u Domovima naroda većina odlučivala tko će biti izaslanik, a ne više konstitutivni narodi“, rekao je Bunoza.

No, Veliko vijeće je, naglasio je, zauzelo „potpuno drugačiji stav“, utvrdivši da Slaven Kovačević nije žrtva diskriminacije, te da je „zloupotrijebio pravo na podnošenje predstavke“.

„Imamo dvije vrlo zanimljive i potpuno oprečne odluke Europskog suda“, dodao je Bunoza.

Mijić: Presuda spriječila pokušaj obmane Suda
Zastupnica BiH pred ESLJP-om Monika Mijić detaljno je objasnila kako je Sud utvrdio da Kovačević nije bio žrtva diskriminacije.

„Veliko vijeće je jasno navelo da bi priznavanje statusa žrtve samo zato što netko ima pravo glasa vodilo prema bezbroj tužbi protiv BiH“, rekla je Mijić.

Prema njezinim riječima, Sud je razmatrao pogađaju li ustavne odredbe na koje se Kovačević žalio njega osobno i izravno te zaključio da ne postoji razlika u tretmanu između njega i, primjerice, glasača u Republici Srpskoj.

„Aplikant je u isto vrijeme tvrdio da je diskriminiran i po etničkom i po teritorijalnom principu, a onda opet govorio da etnička pripadnost nije bitna. Njegove su pritužbe bile potpuno neprecizne i kontradiktorne“, kazala je Mijić.

Ona je dodala da je presuda „spriječila pokušaj obmane Suda“ i pokazala da je cilj aplikanta bio „temeljita izmjena Ustava i izbornog sustava BiH, a ne zaštita osobnih prava“.

„Diskriminacija postoji, ali rješenje je u legitimnom predstavljanju“
Govoreći o širem kontekstu, Bunoza je ocijenio da u BiH „svi jesmo na neki način diskriminirani“.

„I oni koji nisu konstitutivni narodi ne mogu se kandidirati za člana Predsjedništva, ja sam diskriminiran u Republici Srpskoj, a Srbi su diskriminirani u Federaciji“, rekao je.

Naglasio je kako je za razumijevanje situacije ključno „poznavati temelje BiH – načelo konstitutivnosti naroda“.

„Svaki narod mora imati svoje legitimne predstavnike u tijelima gdje se štite vitalni interesi. To je točka 47. odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić“, rekao je ministar, istaknuvši da odluke Europskog i Ustavnog suda „nisu kontradiktorne, nego se međusobno nadopunjuju“.

Napadi na zastupnike BiH pred Sudom
Govoreći o pritiscima kojima je bila izložena, Mijić je podsjetila da je ona „prvi zastupnik Bosne i Hercegovine“ pred ESLJP-om i da radi taj posao od 2006. godine.

„Dobro radim svoj posao, ali od 2014. godine trpim pokušaje uklanjanja s dužnosti“, kazala je, opisujući i situaciju kada su „dovedena dva naoružana policajca da mi provale u kancelariju“.

„To što sam doživljavala na svom radnom mjestu je apsolutno nevjerojatno. Ali sam se pravnim sredstvima borila i uspjela ostati na tom radnom mjestu“, rekla je Mijić.

Monika Mijić, zastupnica BiH pred Europskim sudom za ljudska prava
Istaknula je i da je aplikant Kovačević, kao i pojedini drugi podnositelji tužbi, javno vrijeđao zastupnice i prijetio kaznenim prijavama.

„Europski sud je sve to uzeo u obzir i u presudi jasno osudio takvo ponašanje“, kazala je, dodavši da će „budući aplikanti sada dobro paziti kako se ponašaju pred Sudom i u javnosti“.

Bunoza: Monika Mijić obranila Ustav BiH
Ministar pravde osvrnuo se i na atmosferu u kojoj se vodio cijeli slučaj, kazavši kako je „u svakoj državi ured zastupnika pred ESLJP-om cijenjena pozicija“, dok se u BiH događa suprotno.

„Imali smo situaciju da članovi Predsjedništva financiraju put tima koji tuži vlastitu državu. A s druge strane, osobe koje profesionalno brane Ustav BiH, poput Monike Mijić, proglašavaju se nelegalnima, unatoč presudama Suda BiH koje potvrđuju suprotno“, rekao je Bunoza.

Istaknuo je da je „Europski sud itekako cijenio te činjenice“ i da je upravo to „jedan od razloga zašto je odluka preinačena“.

„Grijeh Monike Mijić je to što je stručna, što zna engleski i što zna kvalitetno obraniti Ustav BiH“, naglasio je ministar.

„Presuda otvara vrata trećoj izbornoj jedinici“
Bunoza je istaknuo kako će presuda u predmetu Kovačević imati značajne posljedice za buduće reforme izbornog zakonodavstva u BiH.

„Po prvi put Europski sud se upustio u razmatranje izbornih jedinica i naveo da BiH može imati onoliko izbornih jedinica koliko sama odluči – jednu, tri ili deset“, rekao je.

Dodao je da se sada potvrđuje kako prijedlozi o više izbornih jedinica „nisu protivni Europskoj konvenciji“.

„Ova odluka otvara prostor za razgovor o uređenju koje će poštovati različitosti u BiH. Pokušaj stvaranja jedne izborne jedinice nije uspio, a Europski sud je jasno rekao – uredite vaš izborni sustav tako da odražava raznolikost BiH“, zaključio je Bunoza.