Evropska unija se priprema za punu primjenu Sistema ulaska/izlaska (EES) od 10. aprila, a upozorenja o mogućim višesatnim čekanjima na granicama i aerodromima tokom ljetne sezone već izazivaju zabrinutost.

Dok stručnjaci upozoravaju na rizik od "potpunog haosa i kolapsa" zbog nedostatka infrastrukture i kadra, s druge strane, iz MUP-a Hrvatske poručuju da su granični prijelazi tehnički i kadrovski spremni, uz mjere poput posebnih traka i mobilnih uređaja za registraciju putnika, koje bi trebale smanjiti čekanja.

Zrakoplovni analitičar regionalnog avio-portala zamaaero Alen Šćuric upozorio je da se već sada na granicama čeka satima te da bi situacija mogla biti znatno složenija kada novi sistem u potpunosti stupi na snagu.

- Aerodrom Lisabon je privremeno ukinuo EES, što jasno govori koliko je situacija kaotična - istakao je Šćuric u izjavi za Fenu.

Naime, u decembru prošle godine aerodrom u Lisabonu bio je primoran da suspenduje EES na tri mjeseca nakon što su "ozbiljne nepravilnosti" na graničnoj kontroli dovele do prekomjernog čekanja, koja su, po izvještajima, dostizala čak sedam sati.

Evropska komisija je najavila da će, nakon 10. aprila, države članice EU i dalje moći da djelimično suspenduju rad EES-a tamo gdje je to potrebno tokom dodatnog perioda od 90 dana, sa mogućim produženjem od 60 dana da bi se pokrio ljetnji period pojačanog saobraćaja.

Na pitanje može li ova "fleksibilnost" zaista spriječiti ozbiljnije poremećaje u avionskom saobraćaju, Šćuric kaže da se pribojava da bi i dalje moglo doći do ogromnih problema, uz veoma duge redove i višesatna čekanja na aerodromima.

- Takvo prolongiranje može malo smanjiti 'pakao' koji nas čeka, ali neće trajno. Prije ili kasnije, ovog proljeća, ljeta ili jeseni krenut će potpuni kaos - naglasio je.

Kao najveće tehničke i organizacijske prepreke u implementaciji EES-a naveo je nedovoljno razvijenu infrastrukturu, prije svega manjak kontrolnih 'kućica' opremljenih EES uređajima, kao i nedovoljan broj službenika zaduženih za provođenje tog sistema.

Po njegovom mišljenju, dodatno osoblje i fleksibilnije granice niti bilo koje druge mjere neće moći ublažiti gužve.

- Ne postoji način da se hitno i efikasno poveća infrastruktura, odnosno broj 'kućica', još manje da se zaposle educirani policajci, jer i ovako postoji ozbiljan manjak u zemljama EU. Stoga ostaju samo višesatne gužve - smatra zrakoplovni analitičar.

Kako je rekao, EU je jasno elaborirala razloge za uvođenje EES sistema i prilično je jasno šta se tim sistemom želi postići.

- Međutim, pritom nije iznašla efikasan način da to provede, što je potpuno besmisleno. Ispada da će "pita biti skuplja od tepsije". Europskoj uniji nije trebao još jedan šok koji će smanjiti broj turista i putnika nakon sankcija Rusiji - zaključio je Šćuric.

Istog mišljenja je i predsjednik Udruženja turističkih agencija (UTA) BiH Zoran Bibanović, koji također ocjenjuje da bi uvođenje EES sistema moglo dodatno zakomplikovati prelazak graničnih prijelaza i izazvati ozbiljne gužve, umjesto da olakša putovanja.

- Doći će do potpunog kolapsa i višesatnih čekanja, posebno na frekventnim graničnim prijelazima - upozorava on.

Bibanović, koji iza sebe ima višedecenijsko iskustvo u turizmu, kazao je u izjavi za Fenu da u novim pravilima ne vidi logiku ako građani BiH već posjeduju biometrijske pasoše koji su, kako napominje, usklađeni s najvišim evropskim i svjetskim standardima. On smatra da se time obesmišljava postojeći sistem biometrijskih dokumenata.

Također je mišljenja da bi to imalo posljedice i po turistički sektor, jer bi otežan prelazak granica mogao obeshrabriti putnike i dovesti do pada turističkih tokova.

S druge strane, iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske u izjavi za Fenu navode da su svi međunarodni cestovni, željeznički, riječni, pomorski i zračni granični prijelazi tehnički i kadrovski spremni za punu primjenu EES-a koja stupa na snagu 10. aprila te da zbog uspostave ovog sistema ne očekuju ništa veće gužve u odnosu na prethodne godine.

Podsjećaju da je Republika Hrvatska, osim turističke i tranzitna zemlja preko koje prolazi veći dio državljana istočne i južne Evrope. Samim tim, kako su kazali, promet koji se odvija preko graničnih prijelaza uvijek je jačeg intenziteta, a posebno za vrijeme vikenda, prije i nakon praznika te za vrijeme godišnjih odmora.

- Na žalost, ponekad zbog infrastrukturnih ograničenja koja stvaraju 'usko grlo', što sa strane Republike Hrvatske, ali i BiH i Republike Srbije, nije moguće ni na koji način smanjiti kolone koje nastaju pojačanim prometom na graničnim prijelazima u periodima najveće frekvencije saobraćaja, a što je slučaj i u drugim EU zemljama - rečeno je iz MUP-a Hrvatske.

Zbog toga su, kako navode, i prije uvođenja EES sistema zabilježena duža čekanja na određenim graničnim prijelazima u periodima pojačanog intenziteta saobraćaja sa Srbijom i BiH, na ulasku i na izlasku, na obje strane graničnih prijelaza.

Napominju da se tokom ljetnih mjeseci najveća opterećenja očekuju na graničnim prijelazima Stara Gradiška i Slavonski Brod.

Također, navode da je, iako je procedura granične kontrole nešto duža za državljane trećih zemalja koji se trebaju registrirati u EES sistem, uticaj te registracije na dužinu čekanja na graničnim prijelazima sveden na najmanju moguću mjeru.

- To je postignuto određivanjem i označavanjem posebnih traka za registraciju u EES-u, korištenjem mobilnih uređaja za uzimanje biometrijskih podataka na prometnim trakama, kao i reorganizacijom rada na graničnim prijelazima - pojasnili su.

Osim toga, napominju da je angažiranje dodatnih policijskih službenika, koji uz pomoć mobilnih uređaja uzimaju biometrijske podatke putnika na prometnim trakama prije dolaska vozila do kontrolne kućice, čime se isključuje potreba izlaska osobe iz vozila, jedna od mjera koja će pomoći da se smanje eventualna čekanja tokom perioda pojačanog tranzita.

U međuvremenu, organizacije za vazdušni saobraćaj upozoravaju da čekanja na aerodromima ovog ljeta mogu biti znatno duža zbog primjene EES-a.

Oni pozivaju na hitne mjere za rješavanje problema "hroničnog nedostatka osoblja na granici" i "nerazriješenih tehnoloških problema".

Izvještaj, koji je krajem prošle godine objavilo Međunarodno vijeće aerodrome Evrope (Airport Council International Europe - ACI) pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema povećala vrijeme obrade na granici do 70 odsto, sa čekanjem i do tri sata u periodima pojačanog saobraćaja.

- Uvođenje sistema ovih razmjera je složen zadatak. Produženjem fleksibilnosti tokom ljetnog perioda dajemo državama članicama neophodne alate da upravljaju potencijalnim problemima i, što je najvažnije, izbjegnu haos u ljetnjem saobraćaju - kazao je portparol Evropske komisije Markus Lamert na konferenciji za medije 30. januara.

Ova odluka državama članicama daje fleksibilnost da prilagode tempo uvođenja prikupljanja biometrijskih podataka, u skladu s tim kako se njihovi granični prijelazi i saobraćajna čvorišta prilagođavaju novom sistemu. Za putnike to znači da bi se i u narednom periodu na pojedinim granicama još uvijek mogao primjenjivati dosadašnji način evidentiranja ulaska i izlaska, odnosno ručno pečatiranje pasoša.

Ta odluka uslijedila je nakon kritika ACI Europe zbog "značajne nelagodnosti koja se nanosi putnicima".

U decembru prošle godine je generalni direktor ACI Europe Olivije Jankovec upozorio da će širenje sistema "neizbježno dovesti do mnogo ozbiljnijih zagušenja i sistemskih poremećaja za aerodrome i avio-kompanije".

Također, kazao je da će mogućnost pauziranja EES-a ovog ljeta biti od ključnog značaja ukoliko "situacija na graničnoj kontroli postane neodrživa". Bez te fleksibilnosti, i ukoliko se problemi povezani sa tehnologijom i brojem graničnih policajaca ne poboljšaju, upozorio je da bi moglo doći do kašnjenja od pet do šest sati.