Radi se o slučaju koji se čini kompliciraniji od gordijskog čvora, a zapravo je kristalno jasan, iako cijela priča počinje prije 17 godina.

Poznati hrvatski biznismen Tomislav Debeljak, vlasnik Brodograđevne industrije Split dio je impozantnog energetskog projekta u BiH, na Kupresu i u Tomislavgradu, vrijednog više od pola milijarde eura.

Međutim, zbog raznih „eskapada“ projekt je blokiran, a o svemu je upoznata i SIPA, ali i PNUSKOK u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica.

Prošli sedmice u medijima je izašao tekst kako je Ministarstvo financija susjedne Republike Hrvatske blokiralo splitski škver, odnosno, Brodogađevnoj industriji Split na Financijskoj agenciji (FINA) za 40 miliona eura blokiran je račun.

Ova kompanija je u vlasništvu Tomislava Debeljaka, za kojeg mnogi hrvatski mediji imaju pridjev “kontroverzan” zbog svojih milionskih poslovnih poduhvata koja prate brojna neodgovorena pitanja. Međutim, kakve veze ova vijest i ovaj slučaj ima s BiH? Itekakve veze.

I to s najvećim energetskim projektom u BiH – slučajem o kojem će se pozabaviti i SIPA, ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatskoj, OHR i međunarodna zajednica. Ozbiljno se sumnja na korupciju u blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 miliona eura koji je proglašen javnim interesom HBK-a i BiH.

Radi se o slučaju koji se čini kompliciraniji od gordijskog čvora, a zapravo je kristalno jasan, iako cijela priča počinje prije 17 godina.

Društvo Kamen-Dent d.o.o. 2004. godine. krenulo je s ispitivanjem potencijala vjetra u HBK-u, točnije na prostoru Općine Tomislavgrad i Kupres.

Četiri godine kasnije, 29. 8. 2008. godine, Vlada Hercegbosanske županije (HBK), poduzeću Kamen-Dent d.o.o iz Mostara dodijelila je koncesiju za izgradnju vjetroelektrana u Općini Tomislavgrad i Kupres.

1.godine u projekt, a po preporuci ljudi iz svijeta biznisa, ulazi još jedan akter – izvršen je prijenos 50% udjela Kamen-Denta na Brodosplit-Holding d.o.o, a sukladno Zakonu o koncesijama HBK-a.

Ovim prijenosom udjela, Brodosplit-Holding napravljen je Ugovor o međusobnim pravima i obavezama suvlasnika u Društvu Kamen-Dent. Obaveza tim ugovorom od strane Brodosplit-Holdinga d.o.o. je bilo financiranje kompletnog završetka razvoja i izgradnje vjetroelektrana, snage 408 megavata (MW) i ukupno ulaganje od 530 miliona eura. Brodosplit-Holding d.o.o. bio je vlasništvo Tomislava Debeljaka. Tu priča postaje zanimljivija.

Kada se 8 dana pretvori u 5 godina

Međutim, prema službenim podacima FINA-e, Društvo Brodosplit-Holding, Rješenjem trgovačkog suda u Splitu likvidirano je početkom rujna 2017. godine, a svoje udjele u iznosu od 50% prebacuje na drugi pravni subjekt – Brodograđevnu industriju Split, također u vlasništvu Debeljaka.

Ovaj prijenos nije najavljen, niti zatražena suglasnost od Vlade HBK-a kao davatelja koncesije sukladno Zakonu o koncesijama HBK-a, ali je evidentiran i upisan u matičnom registarskom ulošku Općinskog suda u Mostaru.

Potom 17.12.2020.g. Javno pravobraniteljstvo HBK-a obavještava registar pravnih osoba Općinskog suda u Mostaru o nezakonitom prijenosu udjela i glasačkih prava od strane Brodosplit Holdinga na Brodograđevnu industriju Split.

Tako iz Kantonalnog javnog pravobraniteljstva HBK-a, od Općinskog suda u Mostaru i Odjela za registar pravnih osoba, već pet godina traže obrazloženje ovakvog postupanja zbog, kako pravobraniteljstvo tvrdi, nedopuštenog prijenosa udjela.

Naime, prema Zakonu o koncesijama, članku 43, stoji kako “Dionički kapital koncesionara u vlasništvu je osoba navedenih u tenderskoj dokumentaciji. Ne može se prenijeti izravno ili neizravno više od 15% glasačkih prava ukoliko se ne dobije odobrenje od koncesora”.

A odobrenja od koncesora, u ovom slučaju HBK-a, Brodograđevna industrija Split, nije dobila što je potvrđeno pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog i Kantonalnog suda u Livnu 2022. godine.

Općinski sud u Mostaru je dostavio ‘obavijest’ da je izvršena zabilježba o ograničavanju raspolaganja glasačkih prava preko 15%, no bez dostavljanja akta (rješenja ili zaključka), temeljem Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (prvi put u sudskoj praksi FBiH)

Požurnicom od strane Kantonalnog javnog pravobranilaštva HBK-a upućuje se predsjedniku Općinskog suda u Mostaru, hitno donošenje akta (rješenja/zaključka), u augustu 2021. godine i uz najkasniji (zakonom propisani) rok od 8 dana. Rješenje nije izdano do dana današnjega, a ovo je april 2025. godine.

Vlada HBK-a krajem novembra 2021. godine, kako bi zaštitila svoju imovinu i prirodna dobra, donosi Zaključak i zadužuje županijsko javno pravobraniteljstvo za pokretanje parnice za utvrđivanje ništavnosti prijenosa udjela i međusobnih ugovornih prava i obveza, pokretanje registarskih postupaka i poduzimanje ostalih pravnih koraka.

U međuvremenu, novi problemi za Tomislava Debeljaka – Trgovački sud u Splitu, u februaru 2023. godine donosi zaključak o određivanju ročišta o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka zbog rasprave o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom Brodograđevna industrija Split.

I u Mostaru je za 29. aprila zakazano ročište o, slobodno se može se nazvati ‘kupreški škver’, “teškoj” 530 miliona eura, najvećem energetskom projektu u FBiH i BiH, čime naša zemlja dolazi na popis lidera u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, sukladno Europskoj energetskoj politici. Ova afera, otvara i ozbiljne sumnje u korupciju na svim razinama, od političke sfere do, na žalost, pravosuđa.

Kako se doznaje, zbog ozbiljne sumnje i dokaza o korupciji u bh pravosuđu i blokadi najvećeg energetskog projekta u BiH, vrijednog 530 miliona eura, izviješćena je i Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), ali i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) u susjednoj Hrvatkoj, OHR i međunarodna zajednica. Čeka se vladavina prava.

Zašto je Hrvatska blokirala Brodosplit?

Ministrastvo financija RH preko svojih financijskih institucija Porezne uprave i FINE 27. 3. 2025. godine izvršilo je blokadu računa Brodograđevne industrije Split u visini od 40 miliona eura zbog neispunjenja obaveza prema državi Hrvatskoj i stranim partnerima.

Slobodna Dalmacija se poziva na izjavu Zdravka Marića, tadašnjeg potpredsjednika Vlade i ministra financija iz 2022. godine: Dana 27.aprila 2022. godine Ministarstvo financija zaprimilo je od VTB Bank (Europe) SE poziv na plaćanje po izdanom državnom jamstvu F-008-20 u iznosu od 32.272.563,45 eura od 25. aprila 2022. godine, budući da zajmoprimac ‘Polaris Expeditions’ nije izmirio dospjele obveze. Slijedom navedenoga, Ministarstvo financija je temeljem izdanog i protestiranog jamstva F.008-20, dana 11. maja 2022. godine izmirilo obveze umjesto dužnika ‘Polaris Expeditions’ prema VTB Bank (Europe) SE u ukupnom iznosu od 32.272.563,45 eura”.

Upravo tvrtka ‘polaris Expeditions’ je Brodosplitova kompanija na Maršalovim Otocim, duboko na Pacifiku.

Kako Slobodna Dalmacija nadalje pojašnjava, država Hrvatska je bankarima jamčila da će im ona podmiriti dug po kreditu za gradnju tzv. malog polarnog kruzera ‘Janssonius’ (novogradnja 485), ako taj dug ne podmiri Debeljak, čija je tvrtka kredit izvorno i dobila. No, taj nesretni kruzerić, ugovoren za 50 miliona eura, nije bio dovršen i predan stranom naručitelju, koji se onda iz svega povukao. Brod je porinut u martu 2021., a eno ga i danas nedovršen u škveru, upitne sudbine.

Nakon što su Debeljakovi ljudi pokušavali sklopiti financijsku konstrukiju i dovršiti brod, prodati ga izvornom naručitelju ili prodati nekom drugom i naplatiti, nisu uspijeli.

Kako nadalje pojašnajva, država je nastojeći zaštititi svoja prava, bila upisala založno pravo na tom nedovršenom brodu, ali izgleda kako je došlo vrijeme da se Hrvatska od Brodosplita pokuša regresno naplatiti desetke milijuna eura koje je gotovor prije tri godine bila prisiljena uplatiti Debeljakovim kreditorima po protestiranim državnim jamstvima.