Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) na današnjoj sjednici izrekla je više novčanih kazni političkim strankama i kandidatima zbog kršenja odredbi Izbornog zakona BiH, a najveće pojedinačne sankcije izrečene su Koaliciji „Draško Stanivuković – PSS“ i njenim kandidatima.
Postupci su se, između ostalog, odnosili na preuranjenu izbornu kampanju, odnosno objavljivanje političkih sadržaja na društvenim mrežama prije početka zvanične kampanje, kao i na širenje dezinformacija o izbornom procesu.
Stanivuković i PSS kažnjeni sa ukupno 37.500 KM
CIK BiH postupao je po prijedlozima nevladinih organizacija „Pod lupom“ i „Transparency International“, koji su se odnosili na objave Koalicije PSS i njenih kandidata na društvenoj mreži Facebook. Nakon što je Komisija spojila predmete, Koaliciji PSS izrečena je novčana kazna od 11.000 KM, uz nalog da sa svoje zvanične stranice ukloni sporne političke objave iz augusta.
U istom postupku predsjednik pokreta i kandidat Draško Stanivuković kažnjen je sa 5.500 KM, kandidat Nebojša Drinić sa 3.500 KM, dok je Bojan Kresojević kažnjen sa 3.000 KM. Međutim, time postupci protiv Stanivukovića i Drinića nisu završeni.
CIK je odlučivao i o posebnom prigovoru koji se odnosio na objavu Nebojše Drinića. On je na svom Facebook profilu objavio tekst o infrastrukturnim radovima u Banjoj Luci, u kojem je iznosio planove za buduće projekte. Komisija je i ovu objavu ocijenila kao nedozvoljeno vođenje preuranjene izborne kampanje.
U tom odvojenom postupku Stanivuković je dodatno kažnjen sa 11.000 KM, dok je Driniću izrečena nova kazna od 3.500 KM. Driniću je također naloženo da odmah ukloni sporni sadržaj sa Facebooka.
Kada se saberu sve izrečene kazne, ukupan finansijski iznos sankcija izrečenih Stanivukoviću, Driniću, Kresojeviću i Koaliciji PSS iznosi 37.500 KM.
Od tog iznosa Stanivuković mora platiti ukupno 16.500 KM, dok su Driniću izrečene kazne u ukupnom iznosu od 7.000 KM.
SNSD kažnjen zbog objave Staše Košarca
Na istoj sjednici CIK BiH utvrdio je odgovornost i SNSD-a zbog kršenja člana 16.7 Izbornog zakona BiH. Postupak se odnosio na objavu člana SNSD-a Staše Košarca na društvenoj mreži X, u kojoj je govorio o novim izbornim tehnologijama.
CIK je zaključio da je Košarac tom objavom širio dezinformacije o izbornom procesu. Sporni sadržaj naknadno je prenio i RTRS. Zbog toga je SNSD kažnjen sa 5.500 KM, dok je Košarcu naloženo da spornu objavu ukloni sa društvene mreže X.
Prigovor zbog isplate više od 31 milion KM penzionerima nije prihvaćen
Istovremeno, CIK BiH nije prihvatio prigovor koji se odnosio na odluku Vlade Republike Srpske o isplati jednokratne novčane pomoći penzionerima. Prigovor je podnio birač Stefan Blagić, a odnosio se na član 7.2a Izbornog zakona BiH, odnosno moguću zloupotrebu javnih resursa u predizbornom periodu.
Blagić je ukazao na odluku Vlade RS da za 295.642 penzionera isplati jednokratnu novčanu pomoć u ukupnom iznosu od 31.385.263,86 KM. Prema njegovom navodu, takva odluka predstavlja direktan i nedozvoljen uticaj na birače u periodu pred izbore.
Služba CIK BiH predložila je da se prigovor odbaci, uz obrazloženje da se postupanje entitetske vlade ne može podvesti pod zabrane propisane članom Zakona na koji se Blagić pozvao.
S takvim zaključkom nije se složilo svih sedam članova Komisije. Za prijedlog Službe glasalo je pet članova.
Bakalar: Suština prigovora je zanemarena
Protiv zaključka glasao je član CIK-a Željko Bakalar, koji je ocijenio da je Služba Komisije zanemarila suštinu prigovora.
Bakalar je naveo da je podnosilac prigovora možda pogriješio insistirajući na tome da se postupak vodi direktno protiv entitetske vlade, ali da to, prema njegovom mišljenju, nije razlog da se zanemari pitanje moguće zloupotrebe javnih resursa.
Podsjetio je da Izborni zakon BiH izričito zabranjuje nosiocima javnih funkcija i mandata da koriste javne resurse za vlastitu ili stranačku promociju.
Posebno je ukazao na ulogu ministrice finansija RS Zore Vidović, koja je istovremeno članica SNSD-a, navodeći da je informacija o isplati objavljena na stranici Ministarstva finansija.
Bakalar je također naveo da je direktor Fonda PIO RS, koji je kadar SNSD-a, javno promovirao isplatu više od 31 milion KM penzionerima u 35 država i na četiri kontinenta, te da je ista objava potom objavljena i na zvaničnoj stranici SNSD-a.
Zbog svega toga, Bakalar je ocijenio da je riječ o slučaju koji je CIK BiH morao detaljno ispitati.
Njegovom stavu pridružila se i članica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina, koja je također glasala protiv zaključka Službe.
Bjelica-Prutina ocijenila je da je zaključak nepotpun te da informacije o milionskim izdvajanjima neposredno pred izbore zahtijevaju posebnu pažnju i detaljnu provjeru.
Prema njenom mišljenju, CIK BiH je slučaj trebao istražiti po službenoj dužnosti, što nije učinjeno.
Uprkos protivljenju ovo dvoje članova Komisije, većina od pet članova podržala je prijedlog Službe i prigovor je odbačen.
Odbijen i prigovor protiv Dodika zbog izbornih tehnologija
CIK BiH odbacio je i prigovor koji se odnosio na objavu Milorada Dodika o novim izbornim tehnologijama.
Dodikove tvrdnje izazvale su i reakciju Ambasade Njemačke u Bosni i Hercegovini. Iako se u svom saopćenju nije direktno referirala na Dodika, Ambasada je odbacila tvrdnju da je izborna tehnologija koja će biti korištena na izborima u Bosni i Hercegovini 4. oktobra protivustavna u Njemačkoj.
Uprkos međunarodnoj reakciji i kritikama na račun navoda o izbornim tehnologijama, CIK BiH ocijenio je da Dodikov tekst ne predstavlja kršenje Izbornog zakona.
Njegove navode Komisija je tretirala kao dozvoljeni kritički osvrt na izborni proces, zbog čega je prigovor protiv njega i SNSD-a odbačen.
Odluke CIK-a tako su na istoj sjednici dovele do značajno različitih ishoda: dok su Stanivuković, njegovi kandidati i PSS sankcionirani zbog objava koje je Komisija ocijenila kao preuranjenu kampanju, a SNSD kažnjen zbog širenja dezinformacija putem objave Staše Košarca, prigovori koji su se odnosili na korištenje javnih sredstava za pomoć penzionerima i Dodikove tvrdnje o izbornim tehnologijama nisu prihvaćeni.
