Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača, dok prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine Republika Srpska ima 1.228.000 hiljada stanovnika. Ponovo je privukao pažnju podatak da je broj upisanih birača veći od broja stanovnika.

Svaki građanin koji ima ličnu kartu izdatu od nadležnog tijela BiH sa stalnim ili privremenim boravištem nalazi se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska. Riječ je o pasivnoj registraciji birača koja se u Bosni i Hercegovini primjenjuje od 2006. godine. Na biračkim spiskovima su i osobe koje su se iselile iz BiH, ali i dalje formalno imaju prebivalište i dokumente BiH, a time i zakonsko pravo da glasaju. No, nerijetko su na spisku i preminuli građani.

"To je dokaz nefunkcionisanja institucija koje treba da doprinesu ažurnosti centralnog biračkog spiska. Mislim na opštinske urede za umrle, koji bi trebali da obavještavaju policiju, da bi se oni skinuli sa biračkog spiska, a nažalost to se ne radi u skladu sa zakonom i rokovima, predviđenim zakonom. Drugo, svaki građanin BiH koji je izgubio državljanstvo ili se odrekao državljanstva BiH, mora se takođe izbrisati iz Centralnog biračkog spiska", naglašava bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Slična situacija sa biračkim spiskovima je i u susjednim zemljama poput Srbije,  Hrvatske i Crne Gore. Ne predstavlja problem sve dok se ne dese zloupotrebe . A njih je bilo, poručili su iz Koalicije "Pod lupom", i u slučaju korištenja glasa umrlih i osoba za koje se zna da duže vrijeme ne žive u Bosni i Hercegovini.

"Problem nastaje kada članovi biračkih odbora ili neki drugi ljudi odluče da zloupotrebe ta imena, tj. da glasaju u njihovo ime, da ih potpišu, da nakon toga i glasački listić popune u njihovo ime i ubace u glasačku kutiju. Tako da jedna od stvari koja može doprinijeti da se to smanji, da u nove tehnologije gdje je potrebno skenirati lični dokument, što je u mnogome teže nego sam potpis kad je u pitanju glasanje u ime neke druge osobe", ističe Srđan Ostojić iz Koalicije "Pod lupom".

"Ta situacija je jedan od dobrih razloga koji otvaraju prostor u političku korupciju, za koju smo se uvjerili da postoji i da je tokom proteklih izbornih ciklusa zapravo postala i temelj formiranja vlasti. Mislim da se to dešava dobrim dijelom i pod plaštom političkog uticaja i političkih partija", navodi politička analitičarka Tanja Topić.

Prema procjenama demografa, Republika Srpska, kao i cijela BiH, trenutno imaju i mnogo manje stalnih stanovnika od popisanih prije 12 godina zbog porasta emigracija. Procjena je da trenutno u Republici Srpskoj živi  970.000 stanovnika, a od tog broja treba oduzeti  i oko 18 odsto maloljetnih lica koji nemaju pravo glasa.

"Ako uzmemo u obzir broj umrlih lica od 2013. na ovamo, koji su  punoljetni, kada uzmemo broj lica koji su pristigli za glasanje u punoljetstvu od 2013. na ovamo, mi možemo govoriti da je ukupan obim lica koja su u RS, a punoljetni su, između 795.000 i 815.000", naglašava demograf Aleksandar Čavić.

Baza centralnog biračkog spiska, napominju upućeni, utiče i na sliku o izlaznosti birača. Prosječna izlaznost je oko 55 odsto u odnosu na broj registrovanih birača. Međutim, u odnosu na realan broj ljudi koji žive u zemlji, taj procenat je, procjenjuje se, oko 75 odsto.