Ministar industrije i energetike Vedran Lakić ovih dana je malo detaljnije govorio o mogućem spašavanju firme ZRAK. Tvrdi da još nije sve gotovo, ali brani odluku o stečaju tvrdnjom da su osim neodgovornosti bivše vlade na u prilog tome išli i revizorski izvještaji. V. d direktor Edin Čano koji još zvanično nije razrješen oštro je odgovorio na navode ministra.
Mohamed Hadžimuratović (52) iz Ustikoline u BiH nekada je bio milioner, a danas je gotovo beskućnik.Teška i neobična životna priča ovog svjetskog putnika, nesvršenog studenta vojne akademije, koji se na vjernost zakleo, kako sam ističe, jugoslovenskoj armiji, privukla je pažnju medija.
Ovih dana rasplamsala se prepiska na društvenim mrežama između potpredsjednika Vlade F BiH Vojina Mijatovića i bivšeg premijera Fadila Novalića. Mijatović bivšu vlast optužuje za dubiozu tešku stotinama miliona KM, a Novalić smatra da nova vlast nema kapacitetea i ne razumije bilanse.
Predsjedavajući Skupštine KS Elvedin Okerić (NiP) oglasio se povodom optužbi SDA, DF-a i Stranke za BiH da je 200.000 KM budžetskog novca podijelio organizacijama čiji su osnivači njegove stranačke kolege.
AmbasadorSjedinjenih Američkih Država Michael Murphy posjetio je srednjovjekovni grad Bobovac prijestolnicu srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, odakle je poručio kako su povijest ove zemlje nije oblikovao jedan narod ili jedna kultura, te da BiH pripada i Hrvatima i Bošnjacima i Srbima i svim ostalim.
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić izjavio je danas da će u slučaju prelaska na privremeno finansiranje, jer u budžetu institucija BiH nedostaje 37 miliona KM, biti ušteđeno više od toga.
Doktor Dragan Stevanović, sarajevski gradski vijećnik SDP-a, ukazao je na besmislene rasprave o svojatanju kraljeva i careva na Balkanu.
Akademik Slavo Kukić gostovao je na BN televiziji i tom prilikom analizirao ponašanje predsjednika RS-a Milorada Dodika. “Milorad Dodik je klasični prototip političkog kockara”, rekao je akademik Kukić, komentarišući to što Dodik uporno ponavlja da ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH.
Profesor Juan Cole profesor na Univerzitetu u Michigenu istaknuti je naučnik bliskoistočnih studija koji je autor knjige Muhamed : Poslanik mira usred sukoba imperija komentarisao je dešavanja na Bliskom Istoku. Njega brine što sukob Izraela i Palestine ponovo budi islamofobiju u svijetu.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić je jučer izjavio kako su mjere sigurnosti u BiH podignute na viši stepen zbog, kako je rekao, bojazni da bi se sukob na Bliskom Istoku mogao preliti i u BiH.
Ovakav njegov istup vojni i sigurnosni analitičar Nedžad Ahatović smatra čudnim.
- Čudno je to da ministar Nešić govori o podizanju stepena sigurnosti zbog nečega što se dešava na 1.900 kilometara od BiH, a nije govorio o tome zbog nečega što se dešavalo na samo 400 kilometara od BiH, kada se dogodio teroristički napad u Banjskoj na Kosovu. Zašto nije podignut stepen sigurnosti zbog regrutacije ljudi za ratovanje na strani Rusije. Poznato je da u Rusiji već postoji kasarna za prihvat ljudi iz Srbije koje su regrutovani za rat u Ukrajini. Da li se, recimo, Davor Savičić nalazi i na jednoj listi osoba koje ne mogu ući u BiH. Radi se o osobi koja je glavni regruter ljudi u regionu za ratovanje na ruskoj strani u Ukrajini. Vrlo je zanimljiv izbor prioriteta ministra Nešića. Uostalom, možda on raspolaže nekim informacijama kojima se može opravdati taklav istup, ali bi sa tim informacijama, u mjeri u kojoj može, trebao upoznati i javnost u BiH, rekao je Ahatović.
Prema njegovim riječima, Nešiću na raspolaganju stoji niz mogućnosti u vezi sa podizanjem stepena sigurnmosti.
- Prije svega treba znati da ministar Nešić ima nadležnost da traži uvođenje mjera od državnih agencija. Što se tiče sigurnosnih agencija na entitetskom i kantonalnom nivou u BiH, on može samo sugerisati i djelovati u koordinaciji sa nadležnim zvaničnicima, ali ne može izdavati nareženja ili postavljati zahtjeve. Osim toga, čak i prilikom postavljanja zahtjeva državnim agencijama, mora obrazložiti taj svoj postupak, odnosno objasniti na osnovu kojih saznanja traži povećanje mjera sigurnosti, mora postojati takozvana "bijela knjiga" na osnovu koje se traži uvođenje mjera sigurnosti. Upravo od tog pojašnjenja zavisi i kakve će mjere biti uvedene, pojasnio je Ahatović.
Međutim, na tlu Evrope su se u proteklih nekoliko dana dogodila dva napada koja se dovode u vezu sa sukobom između Izraela i Palestine. U Francuskoj, u gradu Arrasu, je ubijen srednjoškolski profesor, kojeg je usmrtio ruski državljanin čečenskog porijekla, koji je tom prilikom uzvikivao Allahu Ekber. U Bruxelesu je napadač hicima iz vatrenog oružja ubio dvoje navijača švedske fudbalske reprezentacije, također, uzvikujući Allahu Ekber, te tvrdeći da je pripadnik ISIL-a. U Francuskoj, ali i u Austriji mjere sigurnosti su podignute na najveći mogući stepen, a bečkim ulicama, zajedno sa policijom, patroliraju i pripadnici austrijske vojske.
- Činjenica je da se nijedna prijetnja ne smije zanemariti. O svakoj mogućoj prijetnji potrebno je prikupiti sve relevantne dostupne informacije. Međutim, kao što sam rekao, potrebno je znati odrediti i prioritete. Nama se, praktično, u komšiluku dogodio teroristički napad, a ministar Nešić nije govorio o podizanju stepena sigurnosti zbog toga, zaključio je Ahatović.
