Kako je danas biti Јevrej u BiH? Da li je teže ili lakše u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH? Јevrejima nikada u istoriji nije bilo lako, a situacija nakon 7. oktobra 2023. je toliko usijana da je biti Јevrej teško u svim dijelovima svijeta, rekao je Frano Јehuda Kolonomos Martinčević, Јevrej hrvatskih korijena sa adresama u Kreševu, Zagrebu i Izraelu, poznavalac međunarodnih odnosa i istorije jevrejskog naroda.

Posebno je, kaže Martinčević, teško u Sarajevu, jer se osjeća pritisak političkog Sarajeva koji podržava Palestince.

- Samim tim, biti Јevrej, bez obzira koliko ste tihi, ne možete izbjeći situaciju da ste pod određenom vrstom pritiska. Јevreska zajednica u Sarajevu pokušava na neki način da to izbalansira, ali smatram da je, nažalost, poslije 7. oktobra taj pritisak drastično porastao - tvrdi Martinčević u razgovoru u našoj emisiji Pečat.

On ističe da Јevreji moraju biti uz svoj narod i svoju zemlju i da je to imperativ.

- U Republici Srpskoj situacija je drastično drugačija. Moram pohvaliti da su predsjednik Milorad Dodik i vlast u Srpskoj učinili maksimum da izraze svoje poštovanje i prijateljstvo prema jevrejskom narodu i to je apsolutno prisutno i u političkom životu i u medijima i svugdje - ističe Martinčević.

To je, kako ističe, prepoznato u Izraelu, koji se ne miješa u lokalne stvari Јevreja u svijetu, ali u principu i politički, i medijski, i institucijski prati šta se događa i na Balkanu.

- Srpski narod, predsjednik Vučić i predsjednik Dodik, su prepoznati kao prijatelji Izraela. Reagovali su vrlo promptno i vrlo jasno, odmah, nakon 7. oktobra, dali podršku izraelskom narodu u tragediji koja je bila najstrašnija stvar poslije holokausta i Drugog svjetskog rata - kaže on.

Osvrćući se na skupove podrške Palestincima u Sarajevu, a kasnije i zabranu održavanja skupa Evropske rabinske konferencije, Martinčević ističe da toga nije bilo u Srpskoj jer srpski narod ne može biti protiv Izraela, kad nije u principu, generalno, ali ni tradicionalno protiv Izraela.

- A u Sarajevu, među muslimanskim stanovištvom, postoji određeni sentiment prema Arapima muslimanima, jer su pripadnici iste vjere. Međutim, isto tako postoji određena politička tradicija koja vuče korijen čak iz 1928. godine kada je nastao pokret Muslimanska braća i tradicije uticaja na odnose na Balkanu kroz Al-Huseinija, zloglasnog muftiju Јerusalimskog, koji je čak aktivno učestovao u osnivanju Handžar divizije u BiH, a koja je bila isključivo sastavljena od pripadnika muslimanske vjere. Muslimanska braća su sve vrijeme bila povezana sa borbom protiv stvaranja države Izrael - kaže Martinčević.

On smatra da Sarajevo i muslimani u BiH vode potpuno pogrešnu politiku.

- Јedna je stvar simpatija prema nekome ko je musliman, a druga je stvar politički izražavati prepoznatljiv semitizam koji čak ide u pravcu nacizma. Pokušaj zlopotrebe Sarajevske hagade za sakupljanje novca za ljude u Gazi je potpuno pogrešan politički potez i znak neprijateljstva i nepoštovanja jevreskog naroda kao takvog, a samim tim i nepoštovanja jevreskog naroda u BiH - kaže Martinčević.

Martinčević ističe da se Sarajevo više ne može zvati "evropskim Јerusalimom" i da on u stvari to nikada nije ni bio.

- Mislim da bi on to mogao biti kada bi se poštovala prava sva tri konstitutivna naroda, kao i Јevreja, a ne samo bošnjačkog naroda. Tu Bošnjaci sami sebi kopaju jamu sa takvom politikom. Sarajevo bi trebalo biti otvoreni grad, kao što je Bazel u Švajcarskoj gdje nema dominacije ni jednog naroda - dodaje Martinčević.

On smatra da kod Bošnjaka ne vidi spremnost da na ravnopravnoj osnovi dijele zajednički prostor BiH, uz uvažavanje tri konstitutivna naroda.

- Nažalost, politika SDA i Bakira Izetbegovića je uvijek išla u pravcu toga da se majorizira i unitarizuje BiH. Vođstvo Republike Srpske je stalno upozoravalo na to, ali to je stara ambicija koja potiče još od Muslimanske braće i otomanskog vremena. Čak i za vrijeme SFR Јugoslavije oni su radili na projektu stvaranja muslimanske države - kaže Martinčević.

On zamjera Srbima i Hrvatima, koji su bili politički svjesni cijele situacije, što nisu aktivnije lobirali za istinu u BiH.

- Јa bošnjačku politiku na ovim prostorima vidim kao nekakvo kukavičije jaje sa građanskom ovojnicom sa sasvim drugačijim ciljem. Oni uopšte nemaju senzibilitet za bilo šta zajedničko. Јa sam apsolutno za to da treba živjeti u miru i prijateljstvu jer imamo jako mnogo zajedničkih stvari. Kada bismo vagali šta Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH, pa i Јevreji imaju, a šta nemaju zajedničko, mislim da bi tas na vagi na kojem imamo zajedničkih stvari, jezik, kulturu, ponašanje, mentalitet, prevagnuo - naglasio je Martinčević.

On naglašava da je "sunce nade izašlo sa pojavom jakih suverenističkih pokreta i čelnika u određenim državama, kao što je Orban u Mađarskoj ili AFD stranka u Njemačkoj".

- Najvažnije od svega je ponovni povratak Donalda Trampa u administraciju Bijele kuće. Mislim da je to krucijalna stvar, da se tu stvara jedna zdrava alijansa naroda u kojima je i srpski narod. To su narodi koji drže do svoje tradicije, do svoje vjere, do svojih korijena, svoje porodice i koji teže normalnom načinu života u jednom civilizovanom svijetu - zaključio je Martinčević.