Rasprava pokrenuta na sesiji Kruga 99 zapravo otvara mnogo dublje pitanje od samog statusa Brčko distrikta. U njenom središtu nalazi se dilema da li se Bosna i Hercegovina kreće prema jačanju zajedničkih institucija ili prema postepenoj teritorijalnoj i političkoj fragmentaciji.
Brčko distrikt nastao je kao jedinstveno ustavno i političko rješenje nakon rata. Njegova posebnost nije samo administrativna nego i simbolička: distrikt je zamišljen kao prostor izvan entitetske podjele, pod direktnim suverenitetom države Bosne i Hercegovine. Upravo zato svaka rasprava o njegovim nadležnostima i statusu ima značenje koje prevazilazi lokalni nivo.
Upozorenja da se kroz različite pravne i političke mehanizme postepeno vraćaju entitetski elementi u funkcionisanje distrikta otvaraju pitanje da li se na terenu odvija proces „tihe entitizacije“ Brčkog. Ukoliko bi se pokazalo da institucije distrikta sve više zavise od entitetskih političkih struktura, tada bi bio doveden u pitanje jedan od najvažnijih kompromisa postignutih nakon rata.
S druge strane zagovornici decentralizacije mogli bi tvrditi da se radi o prirodnoj evoluciji političkog sistema i prilagođavanju stvarnim potrebama građana. Međutim, protivnici takvog pristupa upozoravaju da Brčko nije obična lokalna zajednica nego proizvod međunarodne arbitraže čija je svrha bila upravo sprečavanje teritorijalnih sporova između entiteta.
Zbog toga se stvarni značaj ove debate ne nalazi u pitanju pojedinih odluka ili procedura, već u odgovoru na mnogo važnije pitanje: može li Bosna i Hercegovina sačuvati institucije koje su zamišljene kao nadetničke i državne ili će i one postepeno biti uključene u logiku entitetske podjele?
Brčko je u tom smislu više od distrikta. Ono predstavlja svojevrsni politički lakmus-papir koji pokazuje u kojem smjeru se kreće država. Ako se njegov posebni status očuva, to može potvrditi sposobnost Bosne i Hercegovine da razvija zajedničke institucije izvan etnoteritorijalnih okvira. Ako se taj status postepeno relativizira, otvorit će se pitanje da li se mijenja i sama filozofija na kojoj počiva poslijeratni ustavni poredak.
Rasprava o Brčkom nije samo lokalno ili pravno pitanje. Ona je rasprava o budućem karakteru Bosne i Hercegovine, piše Banjalučanin iz Švedske Edin Osmančević.
