Braća Muhamed i Smail Nurkanović dokaz su da se od svog rada može živjeti u BiH. Više od dvadeset godina povratničkog života oni se bore da osiguraju egzistenciju svojoj porodici. Žive u naselju Svjetliča koje mnogi zbog raskošnih vila nazivaju dobojskim Dedinjem.
Sarajevska zračna luka raspisala je javni poziv avioprijevoznicima za uvođenje novih linija uz subvencije.
Prije godinu dana Refika Hodžić se odlučila da u Grapskoj, jednom od većih povratničkih mjesnih zajednica kod Doboja, otvori prodavnicu polovne robe. Kikaa je ostvarenje njenog sna, a za opstanak razmišlja o korištenju poticaja Federalnog ministarstva izbjeglih i raseljenih osoba. Priču o Refiku snimile su djevojke iz povratničkih naselja svojim mobilnim telefonima.
U Bosni i Hercegovini u junu 2023. turisti su ostvarili 166.172 posjete, što je više za 0,9 posto u odnosu na maj 2023. i za 17,3 posto više u odnosu na juni 2022. godine.
Jedan od najznačajnijih strateški važnih ekoloških projekata Kantona Sarajevo, jeste projekat čista rijeka Miljacka.
Stevan Lalović, heroj koji je rizikovao život da bi pomogao ljudima u nevolji opisao je svoju avanturu. Bez razmišljanja je odlučio da pritekne u pomoć ljudima koji su se našli na jakoj oluji i kojima je voda zablokirala automobil i na taj način ih zarobila usred potopa.
Boza je osvježavajuće, bezalkoholno piće od fermentiranih žitarica (kukuruza ili pšenice), koje po vjerovanju pored osvježavajućeg djelovanja ima i ljekovita svojstva. Specifična je za prostor Kazahstana, Turske, Kirgistana, Albanije, Kosova, Bugarske, Makedonije, Crne Gore, Kavkaza i Uzbekistana. Na prostoru Balkana pojavila se dolaskom Osmanlija.
Slastičarna Ramis koju na popularnom sarajevskom Slatkom čošetu generacijima drži porodica Nezirović, nije jedina koja nudi bozu. Ali je jedina koja je upravo za spravljanje ovog napitka dobila certrifikat Original Sarajevo Quality. Vlasnik slastičarne Dženan Nezirović kaže da koriste stari tradicionalni recept za pravljenje ovog napitka.
Ističe da se recept čuva kao porodična tajna te da je riječ o određenim sitnim finesama koje se koriste u pripremi ovog napitka.
- Naravno, prave i druge slastičare bozu, koja se razlikuje od slastičarne do slastičarne. Tradicionalni načini pravljenja boze su se prilično izgubili. Jer iziskuje dosta vremena. A mi živimo brzo, ubrzano. Sve hoćemo odmah. A to su procesi koji traju. Boza se pravi dva dana prije nego što se počne piti - pojašnjava Nezirović za Fenu.
U Sarajevu je boza, kaže on, prisutna od 19. vijeka.
- Boza je prisutna jako dugo, ali je prije boza bila alkoholno piće. Čak sa dodacima opijuma. Sultan Mehmed IV je zabranio alkohol i tad je bila zabranjena i boza. Početkom 19. vijeka počinje se praviti takozvana slatka boza, odnosno boza koja nema alkohola ni nekih drugih dodataka - kaže Nezirović govoreći o istorijatu ovog napitka.
Kada je riječ o koristi boze za zdravlje, Nezirović ističe da ona sadrži puno vitamina, a prije svega je bogata je B vitaminima. Sadrži i vitamine A i E, kao i željezo. Ima i sastojke koji su dobri za probavu, visok krvni pritisak, trudnice, dojilje i sportiste, rješava urološke probleme i filtrira krv.
Slastičarna Ramis postoji 111 godina. I sve te godine nalati se na istom mjestu. Sadašnji vlasnik je četvrta generacija u porodici Nezirović.
- Slastičarnu je otvorio moj pradjed, pa je uputio svog sina, pa on svog sina. I sad ja držim slastičarnu Ramis od 1989. godine - kazao je, dodavši da se nada da će tradiciju nastaviti i njegov sin.
Oznaka sarajevskog autentičnog kvaliteta – Original Sarajevo Quality nastala je sa ciljem da se jasno načini razlika između autentičnih sarajevskih proizvoda, koji su prošli kroz strogi proces dobivanja geografske oznake kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH i svih onih koji nisu uspjeli zadovoljiti kriterije koje je potrebno ispuniti za dobivanje ove oznake.
Projekt Original Sarajevo Quality nekoliko godina realizira Udruženje Zona unaprijeđenog poslovanja – ZUP Baščaršija, krenuo je od analize situacije, a nastavljen je izradom elaborata o zanatima i proizvodima zanatlija, te pravilnika neophodnih za uspostavljanje i upravljanje postupkom dobivanja i održavanja geografske oznake.
U toku ovog procesa kreiran je i žig Original Sarajevo Quality s namjerom da se omogući posjetiteljima Sarajeva, ali i ostalim kupcima određeni nivo garancije za kvalitet proizvoda koji kupuju. Glavni garanti tog prepoznatljivog, sarajevskog kvaliteta su tradicionalni i autentični načini izrade određenog proizvoda.
https://www.youtube.com/watch?v=UP2SxYVwQLE
Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) izdvojiće 2,3 miliona maraka za izgradnju graničnog prelaza Zupci koji razdvaja Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.
