Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se sa ozbiljnim nedostatkom municije, što ugrožava vojnu spremnost Zapada u trenutku sve napetijih globalnih odnosa. U julu 2025. Vašington je privremeno zaustavio isporuke projektila Patriot i granata kalibra 155 mm Ukrajini kako bi sačuvao sve tanje domaće zalihe, piše u online izdanju Washington Reportera.
Odgoda je obuhvatila desetine presretača Patriot, gotovo 8.500 granata od 155 mm, više od 250 preciznih projektila GMLRS i 142 rakete Hellfire, čime su naglašene ozbiljne ranjivosti u američkim zalihama iscrpljenim višegodišnjom pomoći Ukrajini i operacijama na Bliskom istoku. Zvaničnici Pentagona više puta su priznali potrebu da se „ponovo izgradi kapacitet za dugotrajno odvraćanje“ nakon decenija nedovoljnih ulaganja u proizvodnju municije. Ipak, budžetski zahtjev za fiskalnu 2025. godinu predviđa smanjenje finansiranja ključnih konvencionalnih projektila za 1,2 milijarde dolara u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno pogoršava situaciju.
Problem ne pogađa samo SAD. Lideri NATO-a upozorili su da zalihe država članica ostaju daleko ispod potrebnog nivoa za dugoročne odbrambene obaveze, te su pozvali na postizanje novih ciljeva u pogledu naoružanja i broja vojnika prije ljetnog samita u Hagu. Ranije procjene već su otkrile ozbiljne manjkove u ključnim vrstama oružja, uključujući granate od 155 mm, rakete HIMARS i protivzračnu municiju, dodatno iscrpljene isporukama Ukrajini.
U jeku ovih problema, NATO nastoji povećati ciljeve zaliha i uvesti obavezu da se do 2035. godine izdvajanja za odbranu povećaju na 3,5 posto BDP-a, što potvrđuje hitnost jačanja spremnosti saveza.
Situaciju dodatno otežava ubrzana vojna proizvodnja Rusije i Kine. Moskva je još 2023. započela izgradnju velikog postrojenja za eksplozive u sibirskom gradu Bijsko, koje bi do kraja 2024. trebalo dostići proizvodnju od 6.000 tona eksploziva RDX i HMX godišnje – dovoljno za više od 1,28 miliona granata kalibra 152 mm, što bi značajno ojačalo ruske kapacitete za rat u Ukrajini.
U međuvremenu, Kina je intenzivirala razvoj odbrambene industrije, premašivši 600 operativnih nuklearnih bojevih glava sredinom 2024. godine i ubrzano razvijajući konvencionalne sposobnosti namijenjene potencijalnim sukobima u Pacifiku.
Zapadni analitičari upozoravaju da bi SAD, bez širenja vlastite industrijske baze, mogle postati ovisne o stranim dobavljačima. Privremeni prekidi izvoza oružja iz Pentagona, navodi Washington Reporter, odražavaju šire strahove da će proizvodni kapacitet, a ne samo politika, biti presudan za buduću sigurnost.
U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina se pojavljuje kao neočekivano, ali realno rješenje. Prema izvorima Washington Reportera, BiH — zahvaljujući bogatoj industrijskoj tradiciji i strateškoj poziciji na Balkanu — ima temelje da postane značajan proizvođač municije po NATO standardima. Nakon što je u martu 2024. otvorila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, BiH je započela proces usklađivanja s evropskim pravilima o nabavci i izvozu oružja, što je ključno za buduće NATO ugovore.
