Ministarstvo finansija i trezora u Vijeću ministara BiH nije udovoljilo zahtjevu Centralne izborne komisije CIK BiH koji proizilazi iz nametanja izmjena Izbornog zakona o Zakona o finansiranju institucija BiH, te nije odobrilo tražena 33,6 miliona već 7,4 miliona KM, izjavio je resorni ministar Srđan Amidžić.
Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović smatra da je opozicija krivac jer nije održana posljednja sjednica Zastupničkog doma federalnog parlamenta.
Nakon što je iz Sjedinjenih Američkih Država nedavno stiglo upozorenje da bi i banke mogle biti sankcionisane zbog osoba na "crnoj listi", banke u Bosni i Hercegovini počele su sa blokadama računa, a mnogi političari sa liste su i sami gasili svoje račune u bankama.
Narodni poslanik Kostadin Vasić napustio je Ujedinjenu Srpsku i pridružio Narodnoj partiji Srpske na čijem čelu se nalazi njegov nekadašnji partijski kolega Darko Banjac.
Dodikove izjave su ratnohuškačke, prijeteće, nagovještavaju moguće nove sukobe, zato sam i pozvao da se NATO snage rasporede u Brčko Distrikt.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić usprotivio se poslaničkoj inicijativi Denisa Zvizdića da se od entitetskih i vlade Brčko distrikta zatraži da pripreme izmjene krivičnih zakona kojima bi se bahata vožnja definisala kao posebno krivično djelo, ističući da je ovo u suprotnosti sa Poslovnikom Predstavničkog doma i nadležnostima Parlamentarne skupštine.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milodar Dodik tvrdi da ne postoji koalicija na državnom nivou, niti BiH kao država u smislu u kojem se to želi, te da je na unutrašnjem planu RS više država nego BiH.
Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) na sjednici nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, niti su prihvaćeni principi Prijedloga zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da planiraju da preko puta novog parka, na ušću Vrbanje u Vrbas, grade “Banjaluku na vodi”.
Tih 15 dana navršilo se 27. marta, a letjelicama za borbena dejstva, čiju je proizvodnju najavio Helez, nema ni traga ni glasa, niti je to neko registrovao u resornom ministarstvu, a morao je ako ima takve namjere.
Novinari su još jednom, kao i ranije, pokušali saznati više o ovom misterioznom projektu, ali su u svim institucijama, koje su kontaktirali, uglavnom nailazili na slijeganje ramenima. Ili, konkretnije rečeno, nevjericu, jer niko od sagovornika ne zna ništa o ovom poslu.
Štaviše, jedan od izvora je rekao da je moguće da Helez možda nije mislio na borbene, već “obične” dronove, ali je ipak Helezova izjava nedvosmislena – govorio je upravo o namjenskoj industriji.
– Mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije – rekao je Helez 12. marta.
Novinari su ga zvali, ali komentar ni ovaj put nisu uspjeli dobiti.
Ipak, Ðuro Kozar, vojnopolitički analitičar, o svemu se raspitivao nakon Helezove izjave i došao do zaključka da od toga nema ništa.
– Od toga nema ništa, to nisu ti dronovi. Naša vojna industrija može proizvoditi dronove, uključujući i borbene dronove, ali za proizvodnju borbenih dronova potrebna je dozvola sa državnog nivoa. To još niko nije ni tražio niti dobio. Nema nikakvih mogućnosti da je neko možda počeo proizvodnju borbenih dronova. Niko nema takvu dozvolu niti ju je ko do sada tražio – rekao je Kozar.
Ovu tvrdnju potvrđuju i nadležni. Naime, iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da svaki vid proizvodnje sredstava za vojnu upotrebu, uključujući i dronove koji su namijenjeni za vojnu upotrebu, mora biti registrovan u tom ministarstvu, kako za proces proizvodnje, tako i za izvoz za koji je neophodna izvozna dozvola.
– Uvidom u bazu podataka koja se vodi u ovom ministarstvu, nije bilo zaprimljenih zahtjeva, kao ni izdatih dozvola za izvoz ove vrste robe. Dakle, Ministarstvo nema zvanične podatke da su pravna lica koja su registrovana za proizvodnju naoružanja i vojne opreme počela proizvoditi ova sredstva – rečeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
