Čelnik Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poručio je ministru vanjskih poslova Mađarske da se "prestane miješati" u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, nakon izjave u kojoj je pozdravio odluku Tužilaštva BiH o obustavi istrage protiv Milorada Dodika.

"Nisu se optužbe protiv Dodika pokazale neutemeljenim, nego je Dodik kapitulirao pred snagom i autoritetom državnih institucija, uključujući i Ustavni sud BiH, i svakako, uz prijateljsku pomoć onih koji se zalažu za očuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta, Ustava, mira i stabilnosti u BiH", kazao je Denis Zvizdić, u pisanom saopćenju u petak.

Peter Szijjarto, šef diplomatije u Vladi Viktora Orbana, dan ranije ustvrdio je na društvenoj mreži kompanije X sa sjedištem u SAD-u kako je obustavljanje dodatnih postupaka protiv Dodika "još jednom dokazalo da su optužbe protiv njega neosnovane".

Naglasivši višedecenijsku povezanost dvije države, Zvizdić je pozvao Szijjarta na unapređenje međudržavne i regionalne saradnje.

"Smatram da bi se Vaš odnos prema Bosni i Hercegovini trebao, umjesto neutemeljenog poricanja i negiranja pravnih (ali i političkih i drugih) činjenica, trebao zasnivati na unapređenju međudržavne i regionalne saradnje", kazao je.

Zvizdić je podsjetio na Helsinšku konferenciju kojom su definirani principi i načela međudržavnih odnosa, pri čemu je jedno od najvažnijih načelo nemiješanja u unutarnje stvari drugih država. Dodao je kako bi Szijjarto to trebao znati, "jer to zna svaki diplomatski početnik".

"Poseban problem predstavlja Szijjartovo hronično nerazumijevanje političke situacije i političkih i društvenih odnosa u BiH zbog čega, i to je više nego očito, jedini kriterij u njegovim reakcijama jeste apologetska odbrana Dodikovih antiustavnih i antidržavnih aktivnosti", poručio je čelnik bh. Parlamenta.

Podsjetio je da je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o nesprovođenju istrage jer je "Dodikove antiustavne zakone" kojim je, preko NSRS "pokušao jednostrano povući bh. entitet RS iz ustavnog, pravnog i institucionalnog okvira države, van snage stavio Ustavni sud BiH, da bi ih formalno-pravno u konačnici poništila NSRS".

Milorad Dodik je bio predsjednik Republike Srpske do 12. juna 2025. godine. Kao ključna figura u politici bosanskih Srba, Dodik se često sukobljavao s visokim predstavnikom u BiH i zapadnim diplomatama zbog svog zalaganja za veću autonomiju RS-a unutar BiH.

Ranije ove godine, Sud BiH osudio je Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja.

Tužilaštvo BiH je kasnije obustavilo još jednu istragu protiv njega i nekoliko zvaničnika RS-a, navodeći kao razlog nedostatak dokaza.

Ta istraga pokrenuta je nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima je zabranjeno djelovanje pravosudnih i policijskih institucija na državnom nivou - koje je Ustavni sud BiH kasnije proglasio neustavnim. Dodik i visoki zvaničnici RS-a bili su pod istragom zbog "napada na ustavni poredak".

Skupština RS-a je 18. oktobra imenovala Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice i ukinula nekoliko spornih zakona koji su prethodno osporeni pred Ustavnim sudom BiH, uključujući one o državnoj imovini, primjenjivosti odluka državnog suda i Izborni zakon RS-a.

Dodik ostaje duboko polarizirajuća figura u poslijeratnoj politici BiH - pristalice ga hvale zbog odbrane srpskih interesa, ali ga zapadni zvaničnici oštro kritiziraju zbog potkopavanja ustavnog okvira zemlje.