Podrškom odluci o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, članovi CIK-a BiH još jednom su pokazali da postupaju isključivo u interesu onih centara moći, kojima je jedini cilj rušenje ustavnopravnog poretka BiH i Republike Srpske, po nalogu Chritsiana Schmidta kao i pojedinih inostranih interesnih grupa, stav je to mnogih političkih aktera, kako u RS-u tako i van naših granica, kazao je za RTRS bivši predsjendik CIK-a BiH, Branko Petrić. 

-Na snazi je komplikovana situacija sa mnogo nepoznanica. Nakon moje eliminacije iz CIK-a gospoda Izetbegović i Avdić su izjavili da je to najveći uspjeh bošnjačke politike u posljednjoj deceniji. Promijenili su strukturu CIK-a tako da ona bezpogovorno radi ono što se od nje traži, kazao je Petrić te dodao da "CIK nije imao izbora nego da raspiše nekakve izbore, a kakvi će ti izbori biti – to nije u njenoj nadležnosti, to je ustavno i zakonsko pitanje".

- To pitanje nije riješeno kada je u pitanju predsjednik Republike Srpske, ali jeste kada se radi o članovima Predsjedništva BiH iz Federacije. U ovako duboko podijeljenom društvu, predsjednik Republike Srpske ima dva potpredsjednika. Imamo nacionalne kvote u parlamentima, a propisan je i način izbora predsjednika i potpredsjednika: svi se kandiduju sa tri odvojene liste, mandati se dodjeljuju svoj trojici, s tim da onaj ko dobije najviše glasova postaje predsjednik, a druga dvojica potpredsjednici, kazao je Petrić.

Kada je u pitanju prestanak mandata, Petrić ističe da je tu Zakon veoma jasan. 

  - Pitanje je sada – da li je mandat prestao u skladu s Ustavom i zakonom? Јeste po odluci visokog predstavnika Schmidta, ali Ustav kaže da mandat predsjedniku može prestati samo ostavkom ili opozivom. Nije riješeno ni pitanje – da li prestankom mandata predsjedniku, prestaje mandat i potpredsjednicima? Kada je preminuo predsjednik Milan Јelić, tada je biran samo predsjednik. Ako je to tada bilo legitimno, onda se mogao primijeniti i model s nivoa BiH, gdje postoji zakon o popunjavanju upražnjenog mjesta – i neko drugo tijelo bi izabralo predsjednika, kaže Petrić.

- Zamislimo da je potpredsjedniku iz reda hrvatskog naroda prestao mandat – da li bi se išlo na izbore i da milion ljudi glasa? Ili bi Klub Hrvata u Vijeću naroda izabrao novog potpredsjednika? Mnogo je neriješenih pitanja. Njihova dilema jeste legitimna, ali je postavljena prekasno – prethodno je trebalo riješiti pitanje da li je i kome tačno prestao mandat, kazao je Petrić.

Često pominjana tema u javnosti prethodnih dana je svakako bila i tema da li RS čeka scenario poput onog koji se odigrao na sjeveru Kosova, i da li je moguće da se u Federaciji BiH izabere predsjednik Republike Srpske. 

- Na 48 biračkih mjesta u Federaciji BiH prijavilo se jedno do deset lica koji su formalno popisani u Republici Srpskoj, ali sada žive u Federaciji i imaju status raseljenih osoba. To su glasači bošnjačkih kandidata. Njih je svega nekoliko desetina i oni ne mogu odlučiti ništa – čak i kad bi svi glasali. Na prošlim izborima, ukupno je bilo 7.594 glasa putem pošte, mobilnih timova, u bolnicama, zatvorima i glasanjem od kuće. Dakle, oni ne mogu odlučiti ishod. Mogli bi teoretski – samo ako se na više od 2.000 mjesta ne bi održali izbori, ako niko ne bi izašao i svi glasovi budu nevažeći. U tom slučaju bi se brojali samo ti glasovi – iz Brčkog, pošte i ti pojedinačni – ali je to gotovo nemoguća situacija, kazao je Petrić.

Ističe da izbori koji su održani na Kosovu i Metohiji su stvarni izbori – jer su lokalne vlasti otvorile biračka mjesta i proveli izbore.

- Izašlo je pet do šest ljudi, to se prebrojalo i tako su proglašeni rezultati. Ovdje je to gotovo nemoguće. Ako se na 2.239 mjesta ne održe izbori – ne mogu se utvrditi rezultati i ne može se nikome dodijeliti mandat, kazao je Petrić.

Posljednjih dana se postvljalo i pitanje promijene nacionalosti i da li takvi kandidati mogu uopšte biti kandidati?

- Manipulacije su prisutne još od početaka demokratije, još iz vremena austrougarske okupacije BiH, kada su uvedene kvote, koje su se kasnije protegle i u demokratiju Kraljevine i socijalističke Јugoslavije. Etnonacionalni principi su prisutni da bi se kolektivna prava određenih grupa zaštitila – i to je bezbjednosno pitanje opstanka tih naroda. Stalno se pokušava zaobići taj princip, kazao je Petrić.

Dodaje da dok je on bio predsjednik CIK-a, to je prepoznato kao veliki problem i djelimično je došlo do ograničavanja. 

- To smo prepoznali kao veliki problem i djelimično uspjeli da ga ograničimo promjenom izbornog zakona – tako da onaj ko je u posljednje četiri godine mijenjao nacionalnost, ne može biti kandidat. To je važilo samo za kandidate. Ali, ako uzmemo u obzir da mnogi politički kredibilni ljudi nikad nisu ni bili kandidati – oni mogu da napišu šta god žele. Mnogi su do zaključenja biračkog spiska mijenjali mjesto prebivališta. Dakle, vodi se računa i eliminiše se samo onaj ko je u posljednje četiri godine promijenio nacionalnost – ako se dokaže da je motiv očigledno manipulativan, kako bi se došlo do funkcije koja pripada drugom narodu. A posljedice toga po druge mogu biti katastrofalne, naveo je Petrić.

Na pitanje da li visoki predstavnik Schmidt može dekretom mijenjati pravila usred izbornog procesa Petrić dodaje da to nije moguće po zakonu. 

- Јa ne znam kako bi to mogao da uradi, čak ni on – uprkos njegovoj bahatosti. Nažalost, takvo ponašanje nekima odgovara. Teško je zamisliti da se sada dekretom može promijeniti nešto što bi bilo pravno održivo. Ne bi se smjela mijenjati pravila tokom igre. Svako mijenjanje pravila u toku izbornog procesa predstavlja prilagođavanje nezakonitim interesima. Ali, imajući u vidu domaću situaciju i činjenicu da se takvom ponašanju niko ozbiljno ne suprotstavlja – ništa više nije nemoguće,  kazao je Petrić.