Nakon što je Sud BiH odbio žalbu HSP-a na ovjeru kandidature DF-ovog kandidata Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH, otvorene su nove političke polemike, a tim više, jer se žalba bazirala na svojevremenoj apelaciji i odluci Ustavnog suda u predmetu Ljubić, o legitimnom predstavljanju. Za jedne je ovo ‘tačka na i’ u toj priči. Za druge, koji su, sudeći prema zvaničnim izjavama, u većini, ovo je signal za nastavak dijaloga o izmjenama Izbornog zakona.
DF: Kraj rasprave
Legitimno predstavljanje. Dvije riječi zbog kojih se vode političke rasprave više od dvije decenije. Stav DF-a je, s obzirom na to da se radi o njihovom kandidatu, da odluka suda prekida raspravu.
“Demokratska fronta, također, više od deceniju, najčešće usamljena, dosljedno ukazuje na pogubnost tih laži, brani Ustav Bosne i Hercegovine i zagovara demokratske i evropske standarde. Svako daljnje operisanje pojmom legitimnog predstavljanja pravno i sudski je invalidno te politički besmisleno i ne može biti nikakav argument u budućim političkim razgovorima i pregovorima.”
HSP: Nastavak pravne bitke
S druge strane posmatranja političkog predstavljanja, pozivanje na Ustavni sud i stav da se načelo konstituvnosti kad-tad mora osigurati. Iz HSP-a najavljuju nastavak pravne bitke.
“Ako bi ga izabrali Hrvati - OK. Ako ga izaberu Bošnjaci.... Imali smo do sada gospodina Komšića pa vidimo da BiH stagnira, čak nazaduje. Znači, imamo problem”, ističe Zvonko Jurišić, bivši predsjednik HSP-a.
HNS: Ista pasivna i aktivna politička prava za sve
I predstavnik HNS-a, nakon, kako je rekao, očekivane presude, najavljuje nastavak priče o legitimnom predstavljanju, ali ovaj put i navodi potrebu uspostave istih pasivnih i aktivnih političkih prava za sve.
“Ustavni sud je naveo da je temeljno načelo demokracije, zapravo, legitimno predstavljanje i svakako u budučim izbornim reformama mi ćemo to načelo morati osigurati u svim tijelima gdje se štite interesi konstitutivnih naroda i sve dok je temeljno načelo BiH načelo konstitutivnosti naroda mi to načelo legitimnog predstavljanja moramo osigurati i u Predsjedništvu, ali isto tako omogućiti svima kandidaturu u skladu sa stavovima Europskog suda za ljudska prava”, riječi su Davora Bunoze, voditelja Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a.
A Evropski sud za ljudska prava prije više od 16 godina presudom u predmetu Sejdić i Finci presudio je diskriminaciju svih onih koji se ne ogrču plaštom konstitutivnosti. Ali i ne samo njih.
Magazinović: Desetine hiljada ljudi su diskriminirane
“U svakoj predizbornoj kampanji se jave oni koji bi željeli da mjere ko su veći Srbi, Hrvati ili Bošnjaci, a zapravo presude Evropskog suda za ljudska prava su da su desetine hiljada ljudi diskriminirane time što se ne mogu kandidovati za Predsjedništvo i Dom naroda. Naravno, radi se o Bošnjacima i Hrvatima u RS-u te Srbima u Federaciji i ostalima u čitavoj BiH. Umjesto da govorimo o diskriminaciji tih ljudi i kako da im omogućimo da budu jednaki, odjednom se pojavljuju ove predizborne priče koje su završile onako kako je sud rekao”, napominje Saša Magazinović, predsjednik Kluba SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
