Premijer Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je u petak na optužbe člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ministra vanjskih poslova Mađarske Petera Szijjarta za navodni utjecaj na suce ESLJP-a i ratno profiterstvo u energetici. Komšiću je poručio kako se radi o besprizornim aluzijama, a Szijjartu je odgovorio kako upravo Mađarska profitira na ratu.

- Što se tiče Petera Szijjarta, Hrvatska je sa svojim kapacitetima: terminalom u Omišlju za naftu i LNG te JANAF-om - regionalno energetsko čvorište. Naša je zadaća da pridonesemo energetskoj sigurnosti EU-a i drugih država članica. Investiramo 560 milijuna eura u nove plinovode. Taj projekt vodi PlinaCro. To će nam omogućiti da naše buduće veće cijevi - mogu transportirati veće količine plina.

Podsjetio je kako su kapaciteti broda "LNG Hrvatska" podignuti za 3,1 milijardi kubičnih metara plina godišnje na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje.

- S takvim kapacitetima, Hrvatska može opskrbiti ne samo sebe, (op. a. oko 2,7 milijardi), nego možemo namiriti energetske potrebe drugih zemalja, kazao je.

"S indignacijom odbacujem lažne teze mađarskog ministra"

- Ovdje je konkretno bila riječ o izjavi Szijjarta koja se odnosi na JANAF. Nakon testiranja možemo reći s potpunim pouzdanjem reći da je JANAF u stanju transportirati 15 milijuna tone nafte za potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Obje su u vlasništvu MOL-a i više puta smo kazali svima da je ovo širi međunarodni pritisak, koji je potaknut EK-om i predsjednikom Donaldom Trumpom koji je upozorio da zemlje trebaju prestati kupovati energente od Rusije, nastavio je.

- Sada se na vidjelo stavlja da oni imaju potpuno siguran alternativni pravac. Aluzije o tome da je RH nekakav ratni profiter, to može samo reći netko tko je izuzetno bezobrazan i nastoji dovesti u zabludu međunarodne slušatelje tih poruka, ustvrdio je.

- Profiterom se može nazvati onaj tko trenutno dobija jeftiniju naftu i plin od Rusije. Mogu reći da je to Mađarska, koja je na temelju narativa o tome da nema alternativni pravac, a dokazano je da ga ima - u poziciji da ima jeftinije energente koji dolaze iz Rusije, kazao je.

- Profiter je Mađarska, a ne Hrvatska, ponovio je Plenković.

Cijene koje se nude su, kako kaže, na razini svih mogućih usporedivih cijena na razini EU-a.

- Što je narudžba količine nafte veća i rok ugovora dulji - cijena će biti jeftinija. S indignacijom odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova o tome da je Hrvatska ratni profiter. Upravo obrnuto, Hrvatska je dobar susjed, pošten susjed i susjed koji želi svoje kapacitete u ovakvoj energetskoj krizi staviti u funkciju sigurnosti opskrbe susjednih zemalja, rekao je.

- Tu je, između ostalog - i Srbija. Vodite računa o tome da 90 posto nafte koja dolazi u Srbiju ide preko JANAF-a. Mi smo ovdje "good guy", zaključio je.

"Besprizorne su Komšićeve aluzije da naše donacije utječu na suca ESLJP-a"

 Aluzije da bi hrvatske donacije za rad Europskog suda za ljudska prava mogle utjecati na suca prije donošenja odluke su besprizorne, rekao premijer Hrvatske u Bregani, nakon što je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u New Yorku izrazio sumnju u korupciju ESLJP-a.

- Nisam imao vremena pročitati sve te izjave. Što se tiče gospodina Željka Komšića, on nije izričito spomenuo Hrvatsku. Pretpostavljam da je dobro informiran da smo među onim zemljama koje daju posebne kontribucije za rad Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). Hrvatska je podržala aktivnosti suda jer je imao proračunskih poteškoća. To, naravno, nema nikakve veze s tim, moram priznati - besprizornim aluzijama - da bi naša donacija utjecala na suce pri donošenju odluka u pojedinim slučajevima. Od susjedne zemlje, kojoj toliko pomažemo - žalosno, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Komšić je ranije u petak u govoru pred Ujedinjenim narodima optužio Hrvatsku za rušenje žalbe njegovog savjetnika Slavena Kovačevića, koji je tvrdio da je žrtva diskriminacije, te izrazio sumnju u korupciju ESLJP-a u tom predmetu.

Komšić je uvjeren da je "jedna od zemalja", a mediji bliski njegovoj političkoj opciji navodili su kako se radi o Hrvatskoj, "dala financijsku donaciju Europskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije".

U predmetu Slavena Kovačević protiv BiH, Republika Hrvatska se uključila u slučaj jer je utvrđeno kako on ima hrvatsko državljanstvo. Istodobno u žalbi ESLJP-u se Kovačević izjasnio kao Bosanac koji je tvrdio ne može birati političke predstavnike s određenog teritorija zemlje jer nije jedan od pripadnika konstitutivnih naroda.

Utvrđeno je, međutim, kako se on ranije izjašnjavao kao Hrvat na temelju čega je ranije biran u Gradsku skupštinu u Sarajevu i da posjeduje hrvatsko državljanstvo.