Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić smatra da institucije BiH, na osnovu naučne i stručne podloge koju su pripremile i koju izrađuju naučne, stručne i akademske organizacije u BiH, treba da pripreme pravovremeno tužbu prema međunarodnim pravosudnim institucijama, kako bi se osporila namjera Republike Hrvatske da Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada izgradi na granici sa BiH.
Emrić je u razgovoru za Fenu kazao da je očekivao da će Sabor Republike Hrvatske usvojiti zakon kojim se uspostavlja Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore, odnosno mikrolokaciji Čerkezovac, iz razloga što je Hrvatski sabor 1999. godine donio Program prostornog uređenja u kojem je ova lokacija preferentna i jedina lokacija za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada.
Strateški dokumenti
Napominje da su kasnije vlasti i nadležni organi Republike Hrvatske usvojili sve strateške dokumente koji su potrebni da se uspostavi Centar za zbrinjavanje radioaktivnog i nuklearnog otpada.
- Važno je napomenuti da je Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog i nuklearnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koju je Hrvatski sabor također usvojio, predviđena lokacija Čerkezovac kao jedina lokacija za uspostavu i izgradnju centara. Ovim zakonom oni još dodatno definiraju zahvat centara, te legaliziraju postojeće građevinske objekte koji imaju građevinske dozvole, da su oni također sastavni dio tog centara - kazao je Emrić.
Dakle, dodao je on, Hrvatska ulazi u završnu fazu, da bi mogli izgraditi i preostali dio centara koji je potreban za skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, kao i radioaktivnog otpada koji će nastati razgradnjom Nuklearne elektrane Krško.
Trajna sigurnosna prijetnja
Emrić je istaknuo da će Bosna i Hercegovina, odnosno sjeverozapadni dio BiH biti pogođen prekograničnim negativnim utjecajima.
- Mi već sada trpimo te negativne utjecaje. Ovih 25 godina, koliko traje ova borba protiv odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada, je također jedan velik utjecaj na stanovništvo u sjeverozapadnom dijelu BiH, jer je to jedna stalna i otvorena prijetnja da će se u ovom području gdje nema zagađivača u okolišu, gdje su razvojni projekti usmjereni na razvoj turizma i iskorištavanje prirodnih resursa tog područja, biti upitni kada se izgradi takvo jedno postrojenje koje je ustvari nuklearno postrojenje. To je jedna trajna sigurnosna prijetnja, koja u slučaju akcidenta može imati nesagledive posljedice - upozorava Emrić.
Prema njegovim riječima, radi se o objektu koji će imati značajne negativne utjecaje stotinama godina unaprijed.
Tužba međunarodnim pravosudnim institucijama
- Ne zna se koliko je to stotina godina, a što je najtragičnije, Bosna i Hercegovina kao treća strana nije imala nikakve benefite od rada Nuklearne elektrane Krško. Dakle, zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško Hrvatska je organizirala na način da će najveći teret i najveće negativne utjecaje upravo imati stanovništvo koje živi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine - naglasio je Emrić.
On je pozvao institucije BiH da, na osnovu naučne i stručne podloge koju su pripremile i koju izrađuju naučne, stručne i akademske organizacije u BiH, pripreme pravovremeno tužbu prema međunarodnim pravosudnim institucijama, u skladu sa ESPO konvencijom, Arhuskom konvencijom, te ostalim međunarodno-pravnim aktima, kako bi se osporila namjera Republike Hrvatske da ovo nuklearno postrojenje izgrade na granici s Bosnom i Hercegovinom, "gotovo u našim dvorištima".
