Dvostranačka skupina američkih zakonodavaca poslala je pismo državnom tajniku Marcu Rubiju, koji je ujedno i savjetnik za nacionalnu sigurnost, u kojem upozoravaju da bi potencijalno smanjenje 600 američkih mirovnih snaga na Kosovu moglo "destabilizirati" Zapadni Balkan i da bi ohrabrilo nacionalističke planove i ustupilo mjesto Rusiji uz riskiranje sigurnosti u cijeloj regiji.
Zastupnici su izrazili "duboku zabrinutost" zbog izvješća da bi Trumpova administracija mogla povući snage iz misije KFOR-a pod vodstvom NATO-a.
Ključne zabrinutosti
Regionalna nestabilnost: Prerano povlačenje riskira destabilizaciju ne samo Kosova već i šire regije, posebno spominjući Bosnu i Hercegovinu.
Ruski utjecaj: Zastupnici su tvrdili da bi smanjena američka prisutnost ustupila mjesto "zlonamjernim utjecajima" i ohrabrila druge - uključujući Rusiju - koji povlačenje Zapada smatraju prilikom za sijanje nemira.
Napomenuli su da bi uklanjanje trupa uklonilo ključnu polugu potrebnu za prisilni povratak pregovorima u zaustavljenom dijalogu Beograda i Prištine.
Pismo upozorava da bi smanjenje broja vojnika moglo ohrabriti one koji žele promovirati nacionalističke agende tijekom razdoblja "pojačane političke krhkosti".
Napetosti na Kosovu i u BiH prijetnja stabilnosti regije
SAD trenutno vodi Regionalno zapovjedništvo istočno od KFOR-a i "ključni je faktor odvraćanja" u regiji od 1999. godine.
Trump je preuzeo zasluge za sprječavanje izbijanja sukoba između Srbije i Kosova 2025. godine, ali etničke napetosti između srpskih zajednica na sjeveru Kosova i eskalacija napetosti u susjednoj Bosni i Hercegovini predstavljaju prijetnju sigurnosti i stabilnosti u regiji.
Rusko miješanje dodatno povećava zabrinutost da Kremlj iskorištava etničke napetosti kako bi potaknuo sukob i oslabio podršku NATO-u i Europi.
„Pozivamo vas da održite razinu američkih snaga kako biste zaštitili američke nacionalne sigurnosne interese na zapadnom Balkanu“, napisali su zastupnici.
Opasnost po Bosnu i Hercegovinu
Zastupnici također izražavaju zabrinutost zbog rastuće nestabilnosti u susjednoj Bosni i Hercegovini i kako KFOR može pružiti podršku snagama Europske unije koje djeluju u regiji kako bi odgovorile na bilo kakvo rasplamsavanje sukoba.
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, kojem je Trump ukinuo sankcije u listopadu, kritiziran je zbog promicanja otcjepljenja Srba od Bosne i Hercegovine i poticanja antimuslimanske retorike.
Prošli mjesec, Dodik je pozdravio izbor svog saveznika Siniše Karana za predsjednika Republike Srpske, obećavajući da će Karan poduzeti odlučne mjere protiv „neprijatelja“, koristeći pogrdne uvrede protiv Bošnjaka.
"Implikacije za Bosnu i Hercegovinu posebno su zabrinjavajuće, s obzirom na to da KFOR služi kao rezervna snaga za podršku misiji Europske unije EUFOR Althea u slučaju potencijalne eskalacije u Bosni i Hercegovini.
Posljednjih mjeseci, vođa entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nastavio je svoju separatističku retoriku i institucionalnu blokadu, unatoč odluci Trumpove administracije od 29. listopada o ukidanju sankcija protiv Dodika i njegovih suradnika.
Čak i nakon ukidanja sankcija, gospodin Dodik je lažno tvrdio da je još uvijek legitimni predsjednik Republike Srpske, doveo u pitanje treba li Bosna i Hercegovina nastaviti postojati, te je, nedavno 30. siječnja, pozvao na ujedinjeni front kako bi se počelo udaljavati od Daytonskog mirovnog sporazuma.
U kontekstu eskalacije retorike, sama percepcija američkog smanjenja KFOR-a mogla bi potaknuti nacionalističke agende aktera na Kosovu i u Srbiji, ali i separatističke ambicije čelnika u Republici Srpskoj, potkopavajući državnu koheziju u Bosni i Hercegovini i povećavajući rizik od političke ili sigurnosne krize.
Štoviše, Rusija je dosljedno nastojala iskoristiti podjele na Zapadnom Balkanu i oslabiti podršku NATO-a i EU u regiji", napisali su zastupnici.
Službeni stav NATO-a
Iako su kružila izvješća o smanjenju broja vojnika, predstavnik NATO nedavno je izjavio da se u ovom trenutku "ne razmatraju značajne promjene" za misiju KFOR-a.
Južno krilo USEUCOM-a proteže se na širokom području - od Portugala i Španjolske na zapadu, preko Italije i Balkana uz Jadransko more, sve do Grčke i Turske u istočnom Sredozemnom moru.
“Na Balkanu, stalne etničke napetosti, politička nestabilnost i konkurentni vanjski utjecaji stvaraju složeno sigurnosno okruženje. Misija NATO-ovih snaga za Kosovo, ili KFOR, ostaje glavni jamac sigurnosti na zapadnom Balkanu kao pouzdani agent za sve strane” – izjavio je general Alexus G. Grynkewich, zapovjednik američkog Europskog zapovjedništva i vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu, Alexus G. Grynkewich, pred senatskim Odborom za oružane snage.
Potpisnici ovog rijetkog trenutak dvostranačkog jedinstva:
Demokratska senatorica Jeanne Shaheen, visokorangirana članica Odbora za vanjske odnose Senata.
Republikanski kongresmen Mike Turner, predsjednik Odbora za obavještajne poslove Zastupničkog doma i član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma.
Senatori Roger Wicker, Chuck Grassley, Chris Van Hollen, Thom Tillis, Joni Ernest i Peter Welch te članovi Zastupničkog doma Gregory Meeks. Brendan Boyle, Rick Larsen i Ann Wagner, javlja FTV.
