Potpredsjednica HDZ-a BiH i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara izjavila je u Plenumu Federalne televizije da će pregovori o formiranju nove vlasti biti intenzivirani u narednim sedmicama, ističući da HDZ nema unaprijed određenog partnera među bošnjačkim strankama.

Osvrnula se i na zastoj na evropskom putu, promjene u Ustavnom sudu BiH te navode o njenim sastancima s bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem.

HDZ očekuje jednu od ključnih ministarskih pozicija

Govoreći o formiranju vlasti, Bradara je istakla da će pregovori biti intenzivirani nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela.

„Mi ne možemo u BiH govoriti o klasičnim koalicijama. Govorit ćemo o partnerstvima, o nekom minimumu matematike i politike koji se može naći po određenom političkom pitanju“, kazala je.

Na pitanje daje li HDZ prednost SDP-u ili SDA, naglasila je da stranka nema unaprijed određene preferencije, ali je pohvalila saradnju sa SDP-om u prethodnom mandatu.

„Mi nemamo preferencije. Odlučili smo se da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje. Moram istaknuti da je ovaj mandat koji smo proveli sa SDP-om obilježen velikim razumijevanjem, relaksiranjem odnosa, bez preglasavanja“, navela je.

Govoreći o izbornom rezultatu SDA, nije isključila mogućnost saradnje s tom strankom.

„Mi ćemo se i u toj situaciji snaći i razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda“, poručila je, dodajući da bi buduća parlamentarna većina trebala biti komotnija.

Kada je riječ o SNSD-u, Bradara smatra da je riječ o političkom akteru kojeg nije moguće zaobići prilikom formiranja vlasti.

„SNSD je pobjednik unutar srpskog naroda. Oni su partneri koje ne možete zaobići“, kazala je.

Na pitanje o raspodjeli funkcija u novom Vijeću ministara, navela je da bi HDZ trebao dobiti jednu od dvije važne pozicije.

„Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije“, rekla je, govoreći o ministarstvima finansija i vanjskih poslova.

Izborni zakon nije uslov za vlast, ali jeste za stabilnost BiH

Bradara je ponovila stav HDZ-a o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH, naglašavajući da to pitanje ne predstavlja formalni uslov za uspostavljanje vlasti.

„Izborni zakon nije uslov, ali je uslov stabilnosti Bosne i Hercegovine, evropske budućnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da riješimo to pitanje jer ono opterećuje sve političke odnose“, istakla je.

Smatra da bi izmjene Izbornog zakona bilo lakše postići nego promjene Ustava BiH, za koje je potrebna dvotrećinska većina.

Govoreći o zahtjevima SNSD-a za reformu Ustavnog suda BiH, Bradara je iznijela stav da bi u toj instituciji trebale raditi isključivo domaće sudije.

„Mi smatramo da Ustavni sud treba biti sastavljen od domaćih sudaca. Mislim da je vrijeme da domaći političari, domaći suci i domaći pravnici preuzmu odgovornost“, rekla je.

Osvrnula se i na odluke visokih predstavnika, ocijenivši da bi bilo korisno otvoriti razgovore o novom ustavnom uređenju Federacije BiH.

„Bilo bi lijepo kada bismo mi u Federaciji postigli konsenzus, da imamo dvije trećine i da donesemo ustav po mjeri sadašnje Federacije Bosne i Hercegovine. Teško se vratiti na 1994. godinu, ali dalo bi se razgovarati o puno toga što bi se moglo promijeniti“, navela je.

Na pitanje o budućnosti Centralne banke BiH bila je izričita da se njena nezavisnost mora očuvati.

„Mislim da je Centralna banka nešto što mora biti nezavisna institucija“, poručila je.

Koga krivi za zastoj na evropskom putu?

Na insistiranje novinarke da konkretizira ko je odgovoran za zaustavljanje evropskog puta, Bradara je ukazala na stranke koje su pokušavale promijeniti postojeće odnose u državnoj vlasti.

„To su stranke koje nisu htjele prihvatiti neminovnost i činjenicu da postoje partnerski odnosi u Bosni i Hercegovini. Nasilno su htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti i to se pokazalo nemogućim zbog našeg ustavnog ustrojstva“, ustvrdila je.

Na direktno pitanje misli li na Trojku, odgovorila je:

„Pojedine stranke iz Trojke također. Ne Trojka kompletna, nego pojedine stranke.“

Kao preostale prioritete na evropskom putu izdvojila je usvajanje dva pravosudna zakona i imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.

Zakon o državnoj imovini 

Govoreći o državnoj imovini, Bradara je ocijenila da je rješavanje tog pitanja među najvažnijim preduslovima za razvoj Bosne i Hercegovine, jer sadašnja ograničenja, prema njenim riječima, zaustavljaju investicije.

„Zakon koji smatram najvažnijim iza Izbornog zakona jeste zakon o državnoj imovini. Mi imamo zaustavljene investicije. Naše lokalne zajednice nisu u mogućnosti realizirati sve ono što im je važno“, istakla je.

Predložila je da se, kao prvi korak, iz zabrane raspolaganja izuzmu javne investicije.

„Ja bih bila sretna kada bismo barem odvojili ono što su javne investicije, škole, vrtići, ceste, putevi. Sve ono što nam je jako važno. Mislim da to treba biti izuzeto iz te zabrane raspolaganja za početak“, rekla je.

Dodala je da razlikuje vlasništvo nad državnom imovinom od prava raspolaganja, smatrajući da bi lokalne zajednice trebale imati veću mogućnost njenog korištenja.

Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, kazala je da ne očekuje preispitivanje projekta zbog promjena na američkoj političkoj sceni, ali je upozorila na prepreke u njegovoj realizaciji.

„Mislim da je taj projekt poprilično daleko otišao i ne vjerujem da će on biti preispitan tek tako. Bili smo svjesni da je to zahtjevan projekt, a tu je i zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom, nešto što je prepreka“, navela je.

Sastanci s Munjićem: Nisam tražila da ikoga zaposli

Na pitanje o navodima koji se odnose na njenu komunikaciju s bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem, Bradara je potvrdila da su održavani sastanci, ali je odbacila tvrdnje da je tražila zapošljavanje određenih osoba.

„Ja ne sporim da je gospodin Munjić bio kod mene na sastancima. Postoji puno tema o kojima smo mi razgovarali. Ja nisam tražila da gospodin Munjić ikoga zaposli, niti imenom niti prezimenom“, izjavila je.

Pojasnila je da su razgovori bili povezani s nacionalnom zastupljenošću zaposlenih u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova.

„Meni je bilo stalo da, budući da sam dobila zvanični podatak od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije da u te dvije institucije oko dva i po posto radi Hrvata, vidim koji su razlozi i da li je moguće da se to popravi“, kazala je.

Na pitanje o navodnoj privilegiranosti HDZ-a u istragama POSKOK-a, odgovorila je da ne smatra da njena stranka uživa poseban tretman.

O studentskoj pobjedi u Srbiji

Bradara je komentarisala i pobjedu studentske liste u Srbiji, navodeći da ne zna je li HDZ BiH uputio čestitku.

„Mislim da su studenti toliko energije uložili u to i da je to bilo mukotrpno. Smatram da se to moglo riješiti na puno drugačiji način, demokratski, puno prije“, ocijenila je.