U Živinicama je u subotu regionalno poznati glumac i voditelj Tarik Filipović nastupao sa svojom predstavom "Sex i glad" gdje je došlo do incidenta u kojem je glavnu ulogu imao načelnik Grada Živinice Began Muhić (SDA).
U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine, u Galeriji „GM“ u Tuzli, u subotu, 25. novembra 2023., sa početkom u 12 sati, bit će održana promocija dvije nove knjige Fatmira Alispahića.
U susret nadolazećem Danu državnosti Bosne i Hercegovine, kao i godišnjici obilježavanja Prvog zasjedanja AVNOJ-a, Muzej Unsko-sanskog kantona priprema niz aktivnosti kako bi obilježio ove značajne datume.
Bosanskohercegovačka i regionalna muzička zvijezda Dino Merlin priredio je večeras pravi spektakl u "Štark Areni" u Beogradu, glavnom gradu Srbije, a koncert je otvorio pjesmom "Da šutiš", koju je publika ispratila gromoglasnim aplauzom.
Povodom obilježavanja 562. obljetnice krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, Javna ustanova “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” priredit će danas kulturni program kojim će na simboličan način obilježiti tu značajnu obljetnicu.
Srbijanski pisac i sociolog Stefan Simić je podijelio možda najljepši tekst o preminulom velikom glumcu Žarku Lauševiću. Prenosimo ga bez izmjena.
Brojne javne ličnosti su se oprostile od prijatelja i kolege, glumačke legende Žarka Lauševića, a sada se povodom njegove smrti oglasio i Rade Šerbedžija.
U današnje vrijeme hrabrost je, ali i privilegija biti čovjek. Srbijanski pisac i sociolog Stefan Simić ne odustaje od puta na kojem širi dobrotu i ukazuje na važnost povezivanja ljudi u regionu. Simić uporno potencira potrebu da se novim generacijama vrate dokazani modeli kulture i obrazovanja, ali i otvore novi koji će ih vratiti sa stranputice šunda koju sponzorira politička elita kreirajući društveni ambijent u kojem "komšiji treba da crkne krava".
Dok se novac za kulturu u budžetu Republike Srpske (RS) smanjio na nivo koji je osam puta manji nego ranije, predsjednik ovog bh. entiteta Milorad Dodik je za obilježavanje neustavnog Dana RS dobio tri puta više.
Prema rebalansu budžeta usvojenom 3. novembra u Narodnoj skupštini RS, grantovi za kulturu su smanjeni sa prvobitno planiranih 1,25 miliona maraka na samo 150.000 KM.
Istovremeno, u rebalansu je entitetski predsjednik, Milorad Dodik, za obilježavanje Dana RS, praznika kojeg je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nekoliko puta proglasio neustavnim, dobio 1,45 miliona maraka (oko 743.000 evra), umjesto 500.000 (oko 256.000 evra).
Sem toga, Dodikova sredstva za izradu medalja, koje se uglavnom uručuju na taj dan, povećana su sa 180.000 na 420.000 maraka.
Prethodnih godina, budžet za grantove u kulturi je iznosio nekoliko stotina hiljada evra.
Zbog drastičnog smanjenja sredstava, više od 50 muzičara, glumaca i drugih umjetnika iz Banje Luke je pokrenulo inicijativu kojom traže da se svake godine najmanje dva odsto iz budžeta izdvoji za podršku kulturi i umjetnosti.
U saopštenju su naveli da ovo smatraju "prvorazrednim nacionalnim interesom", te da očekuju "puno jedinstvo svih političkih faktora u Republici Srpskoj u vezi hitnog usvajanja ovih zakonskih rješenja".
Takođe su pozvali druge umjetnike, institucije, udruženja i medije da podrže inicijativu.
Kako su naveli pokretači inicijative "2% za kulturu", zakonsko regulisanje obaveze RS da godišnje izdvaja najmanje toliko za kulturu i umjetnost je "jedini zaštitni mehanizam od samovolje pojedinaca".
Animator iz Banje Luke i jedan od pokretača inicijative, Mladen Đukić, za RSE je rekao da se ne radi o nikakvoj političkoj inicijativi, koju je, kako pojašnjava, pokrenuo sa još dvojicom kolega, a kasnije im se pridružilo još njih, širom Republike Srpske.
"Mi smo jednostavno pokušali da izolujemo te probleme koji nas godinama muče, koji muče sektor kulture za koju se veoma malo izdvaja, i to malo što nemamo je preko noći oduzeto", istakao je Đukić.
On pojašnjava da se po trenutnom sistemu, o grantovima za tekuću godinu odlučuje krajem godine.
Imamo puno kolega koji su redovno finansirali svoje projekte na taj način, i koji su već realizovali projekte. To je bila ustaljena praksa, da se realizuje tokom godine sopstvenim sredstvima, da se onda računa na ta sredstva koja će se dobiti preko konkursa ministarstva", kazao je Đukić.
Ističe da su sada mnogi organizatori događaja u panici, te da "mnogi od njih kažu da će staviti ključ u bravu, da će bankrotirati".
"Rizik bi trebalo skinuti sa ljudi koji ionako funkcionišu u teškim uslovima i jednostavno, kao što je i pokazano da je moguće u nekim drugim oblastima, imati konkurse za narednu godinu", predlaže Đukić.
Upozorava da je kultura u RS ispod "biološkog minimuma", jer prema preporukama UNESCO, minimum izdvajanja za kulturu nekog naroda ili prostora je jedan odsto, samo da bi opstala.
"Mi smo godinama na nekih 0,5-0,6 odsto", istakao je Đukić.
Predstavnici inicijative, takođe, žele da se ukinu neki nameti koji su, kako navodi Đukić, "veliko opterećenje autorima", te i za to, kako kaže, imaju rješenja.
"Mislimo da će biti još gore nakon ove odluke za smanjenje sredstava za projekte u kulturi, pitamo se šta je sljedeće na tapetu ako se ne budemo pobunili za ovo", zabrinut je Đukić.
Navodi i da će, kada ih precizno formulišu, poslati svoje zahtjeve na adrese nadležnih institucija.
On ističe da ne bi komentarisao budžetska izdvajanja za druge svrhe.
"Ono što je nama mnogo bitnije je da se sistemski riješi finansiranje kulture, zato što smo mi ispod biološkog minimuma. Kad se to završi onda neka se izdvajaju pare dalje za šta misle da treba", rekao je Đukić.
Izdavačka kuća "Imprimatur" iz Banje Luke, prethodnih godina je učestvovala na konkursima ministarstva iz oblasti izdavaštva.
Riječ je o finansijskoj podršci za nova izdanja, nove prevode, stručne časopise, ali i o otkupu knjiga za 43 biblioteke u RS.
Kako za RSE kaže Boris Maksimović, osnivač i direktor ove izdavačke kuće, iako su ove godine poslali desetak projekata na adresu ministarstva, od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa.
"Ove odluke su odraz našeg sistema vrijednosti. Ako cjelokupna kultura jednog društva biva na takav način ismijana, onda je to nešto što govori o svima nama, zapravo", smatra Maksimović.
Spomenički kompleks Tunel D-B, poznatiji kao "Tunel spasa", nezaobilazna je destinacija za posjetioce iz svih dijelova svijeta. Od početka januara ove godine do danas, tunel je posjetilo oko 160.000 posjetilaca.
