Ambasada SAD u BiH danas je optužila predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da manipuliše državnim fondovima, navodeći kao primjer za namještanje tendera za kupovinu objekta u kojem će biti novo sjedište Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u Banjaluci.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike danas je unijelo naloge za isplatu naknada neratnim invalidima i civilnim žrtvama rata u ukupnom iznosu nešto više od 24 miliona konvertibilnih maraka
Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na 38. sjednici kojom je predsjedavao Jasmin Čajić, premijer po ovlaštenju, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, razmatrala je 19 tačaka dnevnog reda, a u posebnom fokusu je bio Polugodišnji izvještaj o realizaciji Programa utroška sredstava vodnih naknada za 2024. godinu.
Danas u 17 sati na izvoru Une (Vrelo Une) u Donjoj Suvaji (Hrvatska) poznati muzičar Darko Rundek, zajedno s prijateljima, održat će besplatan koncert u borbi za očuvanje rijetkog prirodnog resursa - rijeke Une.
O posljedicama poskupljenja električne energije za FTV su govorili Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera Federacije, i Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore Federacije.
Anel Hadžić, Bosanac sa adresom u Švicarskoj, više od 10 godina bavi se izgradnjom solarnih elektrana, pa je odlučio da svoje znanje prenese i u Bosnu i Hercegovinu. U Živinicama je otvorio firmu koja se bavi izgradnjom fotonaponskih elektrana, te na ovaj način želi doprinijeti našoj državi na njenom putu zelene tranzicije, kao i jačati privredu Tuzlanskog kantona.
Nepoštivanje ugovorenih obaveza i neisporučivanje količina uglja koje su dogovorene s Elektroprivredom BiH su doveli do neminovnosti zatvaranja RMU Zenica.
Ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko – dobojskog kantona Adnan Šabani obišao je sa saradnicima plato Lastavice gdje će 3. i 4. augusta u okviru tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije “Lastavica 2024” biti održan bogat program.
U Bosni i Hercegovini se prodaje legendarni Golf 2 za nevjerovatnih 13.000 KM. Ovo kultno vozilo, poznato po svojoj izdržljivosti i jednostavnosti, i dalje je omiljeno među Bosancima.
Bosna i Hercegovina je jedna od evropskih zemalja s najbrojnijim iseljeništvom u odnosu na broj stanovnika u zemlji.
Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba bh. porijekla u svijetu je oko 2,2 miliona. Ukupan broj iseljenika rođenih u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi oko 1, 8 miliona.
Ovaj broj ne uključuje takozvanu staru emigraciju, nego se najvećim dijelom odnosi na broj bh. građana koji su tokom rata bili primorani napustiti zemlju, odnosno prognani su sa svojih ognjišta, te na one koji su u neku od zemalja u svijetu iselili nakon rata u BiH.
U 14 zemalja svijeta živi 494.132 građanina iz BiH sa stalnim ili privremenim boravkom, koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo.
Ipak, uprkos ovim ciframa bh. iseljeništva i onih koji imaju prava glasa, na izborima u domovini godinama glasa izuzetno mali broj birača iz dijaspore.
Od prvih poslijeratnih izbora u BiH 1996. godine, kada je iz dijaspore glasalo više od 450.000 birača, taj broj se rapidno smanjivao, pa na izborima u BiH, koji se održavaju svake dvije godine, jer se smjenjuju lokalni i opći, prema istraživanju Raporta, ukupan broj bh. državljana koji glasaju iz neke od zemalja u inozemstvu, već desetak godina ne premašuje 56.000.
Slična je situacija i s predstojećim lokalnim izborima koji će biti održani 6. oktobra ove godine.
Naime, nezvanični podaci, jer CIKBiH još nije završio sve procedure oko provjera registracije glasača putem pošte, govore da se za predstojeće izbore prijavilo tek oko 53.000 glasača iz dijaspore.
Državljani BiH koji su u inozemstvu, ukoliko su se željeli prijaviti da glasaju putem pošte, imali su mogućnost da podnesu svoju prijavu za glasanje izvan BiH na službenoj stranici CIK-a BiH do 23. jula 2024. godine do ponoći.
Kako bi birač podnio prijavu, bilo je neophodno da do krajnjeg roka otvori korisnički nalog, prijavi se na portal e-Izbori, unese podatke za prijavu za glasanje izvan BiH, priloži identifikacijske dokumente, te na kraju pošalje prijavu.
S obzirom na iskustva iz ranijih godina, u odnosu na broj registriranih, uvijek bude znatno manje onih koji i glasaju, tako da je evidentno da se nastavlja trend nezainteresiranosti bh. građana u svijetu za glasanje u domovini.
Zašto je došlo do ovolikog pada zainteresiranosti dijaspore za izbore u domovini u kojoj mnoge od njih još vežu porodične veze i imovina, vlasti u BiH se nikada nisu ozbiljnije bavile.
Proteklih godina bilo je pokušaja da se bh. iseljeništvo animira da u većem broju izađu na izbore, ali to nije polučilo neki značajniji rezultat.
Pokazuju to i podaci do kojih je Raport došao u Centralnoj izbornoj komisiji BiH za period od 2002. do 2022.godine. A, oni pokazuju da se za opće izbore 2002. godine registriralo 58.987 birača.
Glasalo je njih 40.566.
Na lokalnim izborima 2004. registriralo se samo 27.462, a glasalo ih je tek 18.864.
Taj broj nije bio puno veći ni na općim izborima 2006. za koje se registriralo 32.441 birač za glasanje putem pošte. Glasalo ih je samo 23.307.
I u naredna četiri izborna ciklusa i to 2008., 2010., 2012. i 2014. godine broj birača iz dijaspore koji su glasali kretao se između 20.000 i 28.000.
Od lokalnih izbora 2016. godine, u odnosu na period prije toga, zabilježen je trend blagog rasta birača iz inozemstva.
Za te izbore registriralo se 63.765 birača, ali je glasalo njih 41.196. U ove podatke nisu ušli oni za općinu Stolac i Grad Mostar.
Prema podacima koje je Raport dobio od CIK-a na općim izborima 2018. godine za glasanje putem pošte registriralo se 76.682 birača. Glasalo je njih 50.252.
Najveći broj birača iz dijaspore u zadnjih deset godina prijavio se za glasanje na lokalnim izborima 2020. godine.
Njih 106.362 su se uredno registrirali za glasanje putem pošte, ali je od toga broja glasalo 55.992.
Na općim izborima 2022. za glasanje putem pošte prijavilo se 63.263 birača, a popunjene listiće CIK-u je vratilo 41.338 birača.
Raport je u CIK-u BiH pitao šta oni poduzimaju da se broj birača s pravom glasa u BiH iz inozemstva poveća.
Uz stalna obavještenja koja objavljuje na svojoj internetskoj stranici www.izbori.ba, a koja uključuju i informacije za birače u inozemstvu, CIK provodi edukacije birača u dijaspori.
„Centralna izborna komisija BiH ove godine u periodu od 20. juna do 7. jula provela je edukaciju birača koji privremeno žive u inostranstvu za glasanje na Lokalnim izborima 2024. godine.
Edukacija je provedena u više gradova u Australiji, Švedskoj, Norveškoj, Austriji, Češkoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji i Nizozemskoj.
Edukaciju su proveli članovi Centralne izborne komisije BiH, ali su osim edukacije birača izvršili i provjere opremljenosti i kapaciteta diplomatsko-konzularnih predstavništava u smislu otvaranja biračkih mjesta u DKP-ima BiH", kazali su u CIK-u
